Ažurirano: Sapfa

Vidi raniji zapis!

Sarajevo, 28. lipnja 1914

(Uniforma Franza Ferdinanda, danas u bečkom Vojnom muzeju)
Josip Horvat o današnjem danu, kao očevidac.

Brani ovo, doktore!

Autor ovoga bloga branit će svoj doktorski rad ("Problemi uspostave novolatinske stilistike na primjeru Marulićeva Evanđelistara") u srijedu, 29. lipnja, u 11 sati, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u sobi A-208. Obrana je javna, a navijači poželjni.



Vidimo se!

Ljeto je doba za antiku

(dopunjeno 30. 6.)
... zaključio je The Times Literary Supplement, i objavio u jednom broju (od 27. lipnja) "Novu Sapfinu pjesmu" Martina Westa (prijevod i original novog papirusnog fragmenta iz III. st. pne, pronađenog 2004, koji dopunja fragment pronađen 1922), te "Ksenofonta za film" Toma Hollanda, prikaz dviju novih knjiga o Ksenofontu i slavnom Maršu deset tisuća (grčkih plaćenika u Perziji).

(a ja sam to doznao s posljednje stranice Novog lista!)

Radi se o papirusnom fragmentu iz kölnske zbirke (P.Köln Inv. Nr. 21351), koji izgleda ovako:

(ovo gore je prvi fragment)



(ovo je drugi fragment)

Engleskojezična Wikipedia, zasad, čini se, jedina, ažurirala je natuknicu "Sapfo"; ondje se može naći i transkripcija komplementarnog fragmenta, nađenog 1922 (POxy 1787, Sappho frg. 58).

Pjesnik-genetičar: Ivan Slamnig

(Metković, 24. lipnja 1930. - Zagreb, 3. srpnja 2001.)

GLASNA JASNA

Stankovoj hiži u Lovrečanu

Hrvati su pretežno Srbi
potajno se s tri prsta krste.
Hrvati su pretežno Talijani
i sirov celer brste.

Hrvati su pretežno Slovenci
kaj im najslađe zvoni
Hrvati su odreda Nijemci
Bavarci i Saksoni

Hrvati su - čega još ima?
Hrvati su Englezi
Hrvati su, zna se, Madžari
Poljaci i Kinezi.

Hrvati su - sad sam se izgubio,
draga, daj me napoji,
Hrvati su iz Jugosjeverne Frizije,
draga, Hrvati su tvoji.

Lepi geni zeleni, oj zeleni

SD je prošlog tjedna kao svoju knjigu-na-kiosku-za-29kn objavila Genetičko podrijetlo Hrvata Ivana Jurića. Eto štofa za sljedeću nogufilologa. Bilješke, ili foršpan, ili paralipomena:

• kad se knjiga može kupiti na kiosku, očekujemo popularno-znanstvenu knjigu, a ne tekst koji glumi znanstveni rad (citiranje literature, tablice itd). E, ali pop-znan knjige treba znati pisati, barem kao što treba pisati i znanstveni rad. Ivan Jurić pun je entuzijazma i dobre volje, ali nije Jared Diamond. Pa ni Damir Mikuličić ni Nenad Raos.
• "Tu jednostavnu metodu postavio sam bez nekog uzora, jer u literaturi nema sličnih izračuna. U znanstvenoj literaturi to su metode korelacija koje je najčešće teško razumjeti jer se izračuni obavljaju po kompjuterskim programima. Zato sam postavio ovu jednostavnu, ali genetički potpuno ispravnu metodu" (Jurić, s. 154).
  
• "Zato je političko nastajanje naroda / nacija, koje možemo nazvati etnogenezom, proces uglavnom neovisan od genetičkog podrijetla. Narod čini kulturna baština i interes da tu kulturnu baštinu sačuva i dalje razvija. Narod čini i zajednički interes većine da ostane samostalan i slobodan u kreiranju svoje budućnosti. Iznad svega čini ga zajedničko stvaralaštvo i borba kroz povijest te stjecanje svijesti o svojoj političkoj i gospodarskoj povijesti, a na temelju te svijesti osigurava si budućnost, jer samo kroz poznavanje povijesti može steći znanja kojima će moći osigurati svoje interese i prosperitet u budućnosti." (Jurić, s. 158)
  
• "Počeci hrvatskog podrijetla počinju od nastanka Homo sapiensa. Nedvojbeno je da tada počinje podrijetlo svih pojedinaca i svih naroda. Početak je u nastanku Homo sapiensa i njegovu širenju po Zemlji. Ali diversifikacija ljudskog roda imala je svoje tijekove i mi Hrvati u genetičkom smislu imamo osobito zanimljivo mjesto u toj diversifikaciji." (Jurić 158)
  
• "U jednom slučajnom susretu s bogatim i vjerojatno utjecajnim Palestincem u Nazaretu shvatio sam da je suživot [Palestinaca i Židova] još dulje nemoguć. Bio sam skeptik i što se tiče Židova, jer sam kod pojedinaca osjetio neku nepomirljivost spram različitog. Posebno sam uočio izvjesnu odbojnost prema Novom zavjetu. Kroz Izrael nas je vodila izbjeglica iz Sarajeva. Iz razgovora sam shvatio da tjedno pohađa doškolovanje za turističke vodiče. Na Isusovu grobu kazala je da se u ono vrijeme nitko nije sahranjivao unutar zidina. U Nazaretu na mjestu ispod kršćanske crkve, a gdje je bilo boravište Marije, Josipa i Isusa, rekla je da su oni vjerojatno boravili na drugim mjestima. U Betlehemu na mjestu rođenja Isusa obrazlagala je nelogičnost teksta u Novom zavjetu koji govori da nije bilo mjesta u gostinjcu. Sve sam to naveo zbog njezine izjave na mjestu gdje je Sveti [sic] Jeronim prevodio Bibliju." (Jurić 162)
  
• "Genetička struktura Hrvata nameće zaključak da je vladajući sloj koji će formirati državu i omogućiti etnogenezu Hrvata nastao od uspješnih pojedinaca koji su mogli biti svih genetičkih izvorišta, odnosno iz bilo koje od sedam genetičkih loza. [Knez] Borna je možda imao slavenski ili azijatski haplotip, Trpimir i Tomislav možda su imali hrvatski haplotip, Branimir je možda imao neolitski, slavenski ili neki drugi haplotip." (Jurić, s. 180)
  
• "Nastanak [genetičke] raznolikosti možda će [kad "narod" o njemu bude informiran] biti shvaćen kao veliko bogatstvo, a ne uzrok odbojnosti prema različitom, a možda i neće." (Jurić, s. 190)
• U Wonderlandu se, kako sam čitao u šarenim knjigicama, na Creative Writing radionicama uči i pisanje biografija i autobiografija, dakle: non-fiction. U HR (osim što su radionice "kreativnog pisanja" marginalan fenomen), jezična je umjetnina ograničena na fiction. Čak se ni žurnalizam ne percipira kao verbalno zahtjevna djelatnost, a kamo li znanstveno pisanje. Jasno misliti? Sažeto? Izbjegavati fraze? Ne pisati birokratskim jezikom izvještaja Ministarstvu? Ma dajte.
  
• Naslov Poglavlja 19: "Knjiga Postanka i genetičke spoznaje" (Jurić)

Čemu trošiti vrijeme na ovu knjigu? Zato što se prodaje na kiosku. Također, iz istog razloga iz kojeg Bora Coturnix ratuje s kreacionistima. Postoji znanost, i postoji pseudoznanost, koja takva ostaje čak i kad se njome bave društveno priznati znanstveni radnici. Dok kritika ne razdvoji znanost od pseudoznanosti, "širokoj javnosti" bit će svejedno --- odnosno, moći će bez grižnje savjesti posezati za podacima koji joj u danom trenutku bolje odgovaraju, a ostat će joj skriven čitav spektar pravih znanstvenih problema u pozadini onoga što se predočava kao res iudicata, gotova stvar.

PS: kako Coturnix upozorava, hobi Ivana Jurića je nadnacionalna, mada ne i nad-regionalna pojava. Flow my tears, the geneticist said.

Najljepše rečenice

U Slobodnoj Dalmaciji od subote, 11. 6, izašli su rezultati "nagradnog kviza 'Najljepša rečenica o Splitu'": stotinu "najoriginalnijih rečenica" čiji su autori dobili grafike iz Trebotićeva ciklusa "Tragovi grada". Rečenice su, kao što ćete ubrzo vidjeti, beskrajno zanimljivo štivo, i uvid u duh... naroda? vremena? svega skupa? Gorko i slatko i pikantno.



Evo mojih favorita, redom kako su navedeni u SD (od 1 nadolje; primjećujem da onih koji se meni sviđaju najviše ima između 50. i 100. mjesta):

• Split je prva vikendica na svijetu izgrađena na pomorskom dobru. (Marija Nakić, Split)
  
• Skoro 40 godina tu živin i volin Split, tako jako da mi budu na odlasku zapopevali splitski tango. Tako jako si želim ovu grafiku, na njoj su moje boje, crlena i žuta. Vječno romantična turopolka. (Draga Barić, Split)
  
• Za dišpet cilom svitu rodi sam se / u najlipšem gradu na svitu Splitu. (Slaven Dugec, Solin)
  
• Od Dioklecijana do današnjih dana, gradski oci pivaju "Nima splita do Splita, ja... pa ja, pa ja, pa ja... (Jozica Amrin, Split)
  
• I more i kamen i kalete i plac, i Marjan i Riva i cili svit, to je moj Split. (Matko Kovačić, Split)
  
• Ja san Duje a ti Split, kako mi te lako volit. (Duje Ljubić, Split)
• Mijenjam nezaposlenost u Splitu za povlaštenu mirovinu u Zagrebu. (Jozo Čizmić, Split)
• Samim rođenjem ulaziš u mit, / jer prvo što vidiš je mater, more i Split. (Damir Malenica, Split)
  
• Kako volim biti sit, isto tako volim Split. (Boro Galić, Split)
  
• U splitsku luku uplovio kit, od straha sam majke mi prestao pit. (Ante Vuković, Split)
  
• Kocka cukra usrid soli, tebe Splite svatko voli. (Emil Radić, Split)
  
• Bilo jutro, podne, veče, u Splitu se uvik šeće. / Sad je stajun pramaliće, Split je naše žuto cviće. (Vladimir Delić, Split)
  
• Splite grade, kolijevko od sporta, ti si ljubav našega života. (Ivanka Prgomet, Split)
  
• Cukunu jedan, kad si ga pravija, dobro si zna di si ga stavija. Ni sin ti lipši nije moga bit, ka ća je ispa naš voljeni Split. (Antonjeta Milanović, Split)
  
• Normalan ne moraš bit, ali moraš volit Split. (Milena Ćulum, Ploče)
  
• Da je misto na misec Armstrong koračija nogom u Split, ne bi se više nikad vratija na ovi svit. (Latica Škugonja, Ploče)
  
• Riva, sunce, more, ćakule uz jutarnju kavu a podne je, svita ka u priči a nije ni nedija ni praznik ali je Split. (Slavica Bonačić, Split)
  
• Splite grade volim te, želim da budeš samo moj, kupit ću te čim se raspiše natječaj, tvoj Kerum. (Ankica Čotić, Tugare)
  
• Dobila sam nagradu za najbolju poduzetnicu. U Splitu imam obrt koji se bavi prodajom ćakula. (Jasna Bajić, Split)
  
• Svetinja su Split i Duje, isto ka i sveto uje! (Joško Bukarica, Siverić)
  
• Na pjaci pivodu dvo tri tica zato doj vamo tu sliku od Trebotića, u vali se nasuko kit jer najboji grod na svitu je Split. (Nikola Nižetić, Pučišća)
  
• Ma volim i punicu jer je iz Splita. (Zdravko Ivačić, Nečujam)
  

Damnatio memoriae

Zanimljiv članak filološkog kolege: Sinan Gudžević, "Memoria i damnatio memoriae", Republika - Glasilo građanskog samooslobađanja, 17 (2005), 358--359, 1--30 jun 2005.

(...)
Umijeće pamćenja od Simonida i Temistokla naovamo nije izgubilo ništa od svoje privlačnosti. Od priručnika i savjetnika sastavljanih za ovladavanjem vještinom nazvanom ars memoriae mogla bi se sastaviti prilična biblioteka, a teoretičari bi mogli od nje uspostaviti i književnu vrstu.
Umijeće zaboravljanja nije dalo ni debelih priručnika niti svojih praktičnih teoretičara. Ovdje valja izuzeti antičku ljubavnu liriku koja je zaboravljanje ljubavnih jada smatrala lijekom, te razvila didaktičku vrstu sa savjetima ljubavnicima. Ta oblast, čiji je jedan od najvažnijih predstavnika rimski pjesnik Ovidije, nije predmet ovoga teksta. Umijeće zaboravljanja svega što se želi zaboraviti bilo bi predmet moguće ars oblivionis, ili ars oblivialis ili, imajući na umu Letu - letotehnike. Mogućnost zasnivanja takve discipline nije ostala bez rasprave, svakako i zato što nije mogla ostati neraspravljena želja za zaboravljanjem koja obuzima nikoga manjeg nego Temistokla.

(Pročitaj sve...)

Nicolao Pannonico

Kako se nađe Tabula Traiana? Lako---ako je ne tražiš pod tim naslovom!

IMP CAESAR DIVI NERVAE F

NERVA TRAIANVS AVG GERM

PONTIF MAXIMVS TRIB POT IIII

PATER PATRIAE COS III MONTIBVS EXCISI[.] ANCO[..]BVS

SVBLATIS VIA[.] F[. . .]

Imperator Caesar, divi Nervae filius, Nerva Traianus Augustus, Germanicus, Pontifex maximus, tribunicia potestate IIII, Pater patriae, consul III, montibus excisis anconibus sublatis, viam fecit.

Cezar imperator, sin božanskog Nerve, Nerva Trajan August, Germanik, vrhovni svećenik, četvrti put civilni vladar države, Otac domovine, treći put konzul, izdubivši planine i uklonivši zaobilaske izgradio je ovu cestu.

CIL III 8267 = ILS 5863

S Noctes Gallicanae --- tituli valde belli!

Pedaliranje

Oni nezaposleni iz jednog nešto ranijeg posta mogu sutra (u petak, 10. 6.) u 12 sati navratiti do Hrvatskog instituta za povijest, Opatička 10, Zagreb (nešto dalje od prostora za prosvjedovanje), da čuju što pametni ljudi i nogafilologa imaju reći o knjizi Marka Marulića Latinski stihovi, Split: Književni krug, 2005. Daljnje vijesti o tome na novom blogu Marulus et al. --- ezoterija za mase revisited.

Note to self

Vježba koju je Peter G. Jeffery podijelio s nama na MEDTEXTL (Medieval textology) listi:
Na seminaru "sastava" (composition), kao medijevalist, zadao je studentima da napišu varijante rečenica koristeći se rječnikom različitih razdoblja / jezičnih stadija. U engleskom, ovako:

Germanski: Hey kids! Let's write English!
Romanski: Hello apprentices! Aim to pen Britannic!
Latinski / grčki: Salutations, tyros! Inscribe Anglophone dialect!

Razmislite kako bi to izgledalo na hrvatskom, koje bismo elemente / faze uvodili. I zašto je ta vježba anglofonim studentima izvediva, a nama... teško.

Zmiksanipingvini

Nogaf. razmišlja podosta o audio-knjigama u zadnje vrijeme. Otkako je došao honorar pa sam si kupio (hirovit i nepouzdan, svira samo ono što sam hoće) MP3plejer. Koliko je područje audio-knjiga neistraženo na Balkanu, mada imamo čitača s divnim glasovima i izvođačkim sposobnostima (Josip Horvat negdje spominje kako je Krleža oko '45 imao prekrasan glas, "kao viola", veli --- i kako je dobro čitao svoje pjesme). Ovdje su knjige čvrsto zatvorene u papirnate korice.
Za to vrijeme, na Penguin Remixed...



(poslušajte pa napišite kaj mislite, onda ću ja, da ne kvarim doživljaj)

Mobitele na sveučilište

Ako ih ne možeš pobijediti, pridruži im se!
Iz časopisa koji se zove Innovate : Journal of Online Education
(tjeraju vas da se registrirate, ali ne boli previše).

Što možete naučiti putem mobitela? Skoro sve!

Na svijetu radi milijardu i pol mobitela, od kojih veliki dio koriste studenti. No ti su telefoni zabranjeni u učionicama: ometaju nastavu, potiču brbljanje. Marc Prensky potiče nastavnike da razmisle o tome---da zamisle i smisle pedagogiju koja prihvaća ovaj potencijal i koristi ga. Mobiteli su u biti mali kompjuteri---mogu se koristiti za nastavu jezika, prikazivati animacije medicinskih i kemijskih procesa, koristiti se za ankete i ispite, biti ulaz u veće nastavne portale. Prensky razmišlja o tome i zamišlja novu učionicu---takvu u kojoj su mobilni telefoni jedno od ključnih nastavnih oruđa.

Možda bi ovo trebale sponzorirati telekomunikacijske kompanije...
Još zločestih komentara: to će biti najbolji način da ljudi zamrze mobiteliranje.

Turci prokletnici

(Tako glasi stih iz "NŠ Zrinski", koji su Dada & Co, u duhu političke korektnosti i stoljetnog hrvatsko-turskog prijateljstva, morali pjevati "Turci nesretnici" kad je, u sklopu diplomatske misije, visoko tursko izaslanstvo došlo u HNK Zagreb na izvedbu opere. Ali to je donekle druga priča.)

7. lipnja bit će na Filoz. fak. Zg. predavanje i rasprava na temu:

Osmanlije u hrvatskoj književnoj kulturi ranoga novog vijeka: problemi pristupa, govori Davor Dukić

(DD je napisao: "Figura protivnika u hrvatskoj povijesnoj epici", 1998, "Poetike hrvatske epike 18. stoljeća", 1998, "Sultanova djeca: predodžbe Turaka u hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja", 2004.)

Dvorana VI Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Ivana Lučića 3, Zagreb, u utorak, 7. lipnja 2005. s početkom u 9.30 sati.

Kako bi rekli Slovenci prokletnici: Vabljeni!
(S obzirom na termin, osobito ako ste nezaposleni ili s kliznim radnim vremenom...)

Dobio sam majicu... a na njoj piše:

Iggy Pop je napisao filološki --- pače, nogofilološki --- tekst u Classics Ireland! 1995! ISSN 0791-9417!



Štuliću, pati!