Mitologije

Što mi je za Božić donio Isusek / Djed Mraz (nimalo se ne bojeći da bi sam poklon mogao ugroziti njegov ontološki status): Roland Barthes, Mitologije, prevela Morana Čale, Zagreb: Pelago, 2009.

Gotovo nasumični citat iz toga Barthesa:

Predizborna fotogeničnost

Neki kandidati-zastupnici svoj predizborni letak ukrašavaju portretom. Znači da pretpostavljaju kako fotografija ima moć da obraća ljude, što treba analizirati. Kao prvo, kandidatova slika uspostavlja osobnu vezu između njega i njegovih birača; kandidat ne izlaže na prosudbu samo program, nego nudi fizičko okružje, skup svakodnevnih sklonosti koje se izražavaju u izgledu, odijevanju, držanju. Fotografija tak onastoji ponovno ustanoviti paternalistički kapital izbora, njihovu "reprezentacijsku" prirodu, narušenu proporcionalnim sustavom i vladavinom stranaka (desnica kao da se time služi više nego ljevica). Kako fotografija izostavlja govor i cjelinu zgušnjava u neku društvenu "neizrecivost", ona služi kao antiintelektualno oružje, trudi se zabašuriti "politiku" (to jest sklop problema i rješenja) u korist "načina života", društveno-moralnog statusa.

(Barthes, Mitologije, s. 118)

Povijest, Italija, čaj i spavanje

Antal Szerb (1901–1945) bio je mađarski pisac židovskog porijekla koji je umro u radnom logoru; znanstveni radovi bili su mu zabranjeni, posljednji romani ignorirani. Između 1941. i 1942. napisao je knjigu Kraljičina ogrlica, o skandalu koji je potresao francuski ancien regime u predvečerje Revolucije.

O povijesti, u jednom od posljednjih pisama iz logora, Szerb je pisao ovako:

Volim je čuvstveno, duboko, strasno. Onako kako volim Italiju. I čaj. I spavanje. Povijest je moj dom.

Izvor: Ruth Scurr, "Joy on the brink", prikaz knjige: Antal Szerb, The Queen's necklace, Translated by Len Rix. Pushkin Press. TLS, 11. prosinca 2009, s. 12.

Predsjednički izbori 2009.

"Ti si krao, ali si i nama dao" krilatica je stara, po svemu sudeći, više od dvije tisuće godina.

Inveteravit enim iam opinio perniciosa rei publicae vobisque periculosa, quae non modo apud nos sed apud exteras nationes omnium sermone percrebruit, his iudiciis quae nunc sunt pecuniosum hominem, quamvis sit nocens, neminem posse damnari.
(...)
qui ita dictitat, iis esse metuendum qui quod ipsis solis satis esset surripuissent,
se tantum eripuisse ut id multis satis esse possit.

Već se ukorijenilo mišljenje za državu štetno, a za vas opasno, prepričavano u razgovorima ne samo među nama nego i među strancima, da se uz ovakve sudove kakve sad imamo ne može osuditi nijednog bogatog čovjeka, ma kako kriv bio.
(...)
a on se ovako bahati: treba se bojati onih koji su ukrali koliko je dovoljno njima samima, a on je krao toliko da može dostajati mnogima.

Ovo je s početka Ciceronova prvog govora protiv Vera, održanog 70. p. n. e. Ver je, kao rimski upravitelj Sicilije, bio optužen za korupciju i zloupotrebu dužnosti. Ver je otišao u dobrovoljno progonstvo — time prihvaćajući krivnju — a Ciceron je postao opće poznata javna ličnost. I, sukladno rimskom običaju, dobio je Verovo mjesto u senatu.

Novi kauboj

Nova knjiga Zorana Kravara zove se Uljanice i duhovi (Zagreb: Profil, studeni 2009). Dada i ja se otimamo za nju; sviđa mi se sve osim naslova. Knjiga je, između ostaloga, o čitanju, glazbi i antimodernosti — očito Kravar temu antimodernosti još nije iscrpio. Forma je odlična — ozbiljna književna rasprava — nikad teška ili neprohodna — ugodno je isprepletena s jednostavnim, svakodnevnim, ali motivirano uključenim zgodama iz autorova života. Već početni esej, "Panska glazba", o čitanju Krležine poezije, fenomenalan je; svojevrstan čitateljski krimić.

Kući sam se vratio već po mraku, umoran, bezvoljan, u jednom od onih raspoloženja kad svijest o protraćenu vremenu preraste u osjećaj obuhvatnijega besmisla, kad nelagodne pojedinosti što ih čovjek pamti u vezi sa sobom i s drugima budu prisutnije nego inače, kad se poslovi što ih valja obaviti u skoroj budućnosti učine jalovima ili nesavladivima.

Ali, kakav bio, taj je dan bio ispunjen Krležom, pa sam se odlučio da ga na odgovarajući način i zaključim. Možda u pokušaju da se nadovežem na štogod o čemu se govorilo za okruglim stolom, a možda i nasumice, uzeo sam s police svezak Simfonija te se, nakon nekoliko minuta nesabrana listanja i začitavanja na raznim mjestima, posvetio Panu. I gle, malo-pomalo zvuk stihova uljuljao me je i raspoložio, rast pjesničkih slika reanimirao je umrtvljenu svijest, oživjele su i uspomene na nekadašnja čitanja, a ugođaj spjeva nametnuo se kao poetična protuvrijednost prozaičnim zbivanjima koja su me taj dan bila ozlovoljila. Još se, eto, može naletjeti na fine teme, u kojima ima i objektivne težine i tragova osobne čitateljske biografije, a u krležijanskom kompleksu — kojem pripadaju i spjev iz 1917. i proslava s kraja 2001. — još se uvijek otkrivaju zanimljivi odnosi i suprotnosti. O svemu tome moglo bi se i štogod napisati. Kad-tad.

(Kravar 2009, 6)

Laokoont

... se opet bori sa zmijama.



Fotografirao: Pseudo-Laokont (sic).

Izgubljeni u prijevodu

Kako Ubuntu može zbuniti korisnika.



Radi se prvenstveno o specifičnoj vrsti "lažnih prijatelja": iz engleske riječi "keyring" ili "keychain" vidljivo je da se radi o zbirci ključeva, tj. lozinki. To je "simpa" metafora i igra riječima, slična "mišu". No riječ "privjesak" ne funkcionira kao "simpa metafora" jer ne može ući u semantičko polje "ključeva, lozinki, otključavanja". Hrvati na privjesku jednostavno ne vide ključeve, ma koliko ih tamo nosili.

"Predodređeni" nimalo ne pomaže: to je riječ vezana uz filozofiju, ne uz bežičnu mrežu (povodom koje mi se ukazao "predodređeni privjesak"). Zbunjuje i nedosljednost sinonima: hiperkroatizam "predodređeni" uz (istini za volju, u ovom kontekstu jednako nejasno) "predefinirani". "Odabrani" bi možda bilo na mjestu — neki program ili skript odabrali su nešto, valjda.

Namjere su hvalevrijedne — ovo je preveo netko žrtvujući svoje slobodno vrijeme, radeći besplatno za dobrobit svih nas — ali rezultat je nejasan i zbunjujuć.

Koja bi poruka meni trebala na ovome mjestu? "Jedan program traži da upišete lozinku." Onda bi mi još trebalo nekako sugerirati koju od mogućih lozinki da upišem: možda "lozinku kojom se prijavljujete na računalo" ili "lozinku kojom se omogućuju sudo naredbe"?

Pitanje se možda ne tiče samo prevođenja, nego općenito Ubuntuove filozofije: ako treba biti pristupačan običnom korisniku, kako to postići?

Venerični problemi u Splitu

Ima par mjesta na kojima bih rado provjerio tekst.

3.20.37 De uxore leprosi, qui petit habitum monachalem.

"Henricus Spalatensis civis causa negotionis ivit in regionem longinquam. Postmodum vero ad quandam habuit meretricem accessum, quam <quae?> coierat cum leproso. Rediit demum infectus et volebat uxore abiti <abuti?>. Illa vero fieri nulla ratione permisit, quia totius rei seriem intellexerat manifeste. Nunc autem mulier ipsa petit a sanctitate vestra, ut firmiter iniungatis archiepiscopo Spalatensi, quod si probari poterit virum taliter fuisse infectus <infectum?>, .B. uxori eius de auctoritate vestra nullius appellatione obstante licentiam conferat, quod alii possit matrimonio copulari."

Izvor: Boncompagno da Signa, Boncompagnus: Liber tertius de forma litterarum, que valent summo pontifici destinari, ed. Steven M. Wight, Scrinium.

Nahum i kreativno prevođenje

Tekst biblijske knjige proroka Nahuma u Bibliji glasi ovako (Nah 3:16 i d):

Namnoži se kao kukci, namnoži se kao skakavci; 16[16a] umnoži svoje trgovce da ih bude više nego zvijezda na nebu, 17[17a] tvoje posade neka bude kao skakavaca, a tvojih pisara kao kobilica. Borave po zidovima kad je hladan dan. Sunce grane: [16b] kukci razvijaju krilašca i lete, [17b] i odlaze tko zna kamo.

Izvor: katolici.org

Tekst je sam po sebi zanimljiv, no još je zanimljiviji na "Wikizvoru" (hrvatskoj verziji Wikisourcea), u verziji IP adrese 213.49.151.184:

Sve će pučanstvo nestati
Vrvi kao zrikavac,
vrvi kao skakavac.
16 Ti si umnožio svoje trgovačke
putnike
više no zvijezde na nebu,
- skakavci koji polijeću! -
17 tvoji nadglednici, kao
skakavci,
tvoji narednici novačitelji,
kao jata!
Oni se postavljaju u živice
za hladnog vremena;
sunce grane i sve poleti
prema ne znam kojem mjestu®
Gdje su oni?

Teško mi je reći što je bolje: "ti si umnožio svoje trgovačke putnike" ili "mjestu®". Vrijedi pogledati i dekoraciju na stranici Wikizvora!

Colm Toíbín i štala

The Rising was important for us: from our housing estate we could see Vinegar Hill where 'our side', the rebels, had made their last stand. From early childhood I knew certain things (I hesitate to say 'facts') about the Rising: how the English had muskets whereas we just had pikes, how the English poured boiling tar on the scalps of the Irish and then, when the tar had dried, peeled it off. The names of the towns and villages around us were in all the songs about 1798 -- the places where battles had been fought, or atrocities committed. But there was one place that I did not know had a connection with 1798 until I was in my twenties. It was Scullabogue. Even now, as I write the name, it has a strange resonance. In 1798 it was where 'our side' took a large number of Protestant men, women and children, put them in a barn and burned them to death.
It does not come up in the songs, and I have no memory of my father, who was a local historian, talking or writing about it. The landscape of north Wexford, where I was born, is dotted with memorials to 1798, but there is nothing, as far as I know, at Scullabogue. Its memory was erased from what a child could learn about 1798. It was a complication in our glorious past, and it was essential for our past to be glorious if our present, in what Roy Foster in his new book of essays calls 'the disillusioned tranquillity of the Free State', was to have any meaning. This was what our ancestors fought for; we had it now; it had to be good.



Izvor: Colm Tóibín, "New Ways of Killing Your Father". Review of Paddy and Mr Punch: Connections in Irish and English History b y R.F. Foster. Allen Lane, 305 pp., £22.50. London Review of Books (18 November 1993, 3, 5-6) [X].

The Wonderful Barn: snimio Janek Kloss.

Conversini u Dubrovniku

Ergo, defuncta coniuge, contumelias Nicolai ferre non valens nec volens, iam liberior, mihi impetrata a principe abeundi venia, Venetias demigro, ubi, pari aut certe maiore rerum accessione extimationeque hominum haud minore, integro semestri mansitavi. Inde honorato conductus emolumento Ragusium cancellarius eo.

In ora superi maris, prope Dalmatie finibus tenus, erat olim tantummodo cinctus mari scopulus, piraticam gens agebat; urbs nunc edibus speciosa, prevalidis superba menibus idque locorum imperiosa finitimis late pelago dominatur, mercibus frequens et honore civium, continenti iungitur. Ab Aquilone Sergii mons alte salum spectat, dextra levaque prerupti fluctibus impendent scopuli, portum Euronotus inquietat, emitti rates Auster impedit. Vita parci, splendidissimi cultu, moribus compositi cives in plebem patresque discreti; rei publice patres intendunt, suum plebs negotium agit.

Quo profectus inter cetera quoque divinum beneficium adverti; siquidem veterem ob familiaritatem respectumque memorati ducis Euganei, plurimus cum Antonio Meneghini eram, homine prorsus ad nequitiam et scelus omne instructissimo promptissimoque. Ipse tandem iustas Venet<i>s penas dedit; quo tempore si perstitissem, aut suspectus urbi in questionem agi aut alia occasione inquietari potuissem.

Quamobrem, audito ad Dubraunie scopulos merito hominis supplicio, gratias tibi, Deus meus, exolvi, qui huiusmodi me discriminibus tutiorem in sedem collocatum subtraxisti.

Sex ibi annos pegi, ubi quicquid publicis ab officiis supererat, studendi opere tribuebam, cumque civibus percarus essem, que omnibus passim deessent aliquid in me litterarum cernentibus, et loci condicio lucrum desponderet, quod pauci effecissent, certum rerum incrementum, quatenus que didicissem utilius exercerem, futurorum incertus dimisi.

Crebro quidem «Quo hic» mecum argumentabar «auri argentique coactio? Tuumne bonum opes sunt et non potius ab ignorantie nube intelligentia depurata? Itane decursam etatem litteris contrivisti ut foras Italiam inglorius obires? Quid puer iste infans? Etate quidem proficit, virtutum rudimentis deficit; num rudem ac cecum mentis exolescere patiere?». E regione autem alliciebat lucelli dulcedo metusque loculos minuendi, spes item futuri incerta.

Tandem avaritie causa succubuit et hinc, dehortantibus dolentibusque civibus, Venetias summo cum vite discrimine integer reveni. Incommoditas rei familiaris ursit puerique necessitas feminam, rerum natique custodem ac ministram, e regione asciri, minime omnino specie fedam sed nec elegantem quidem, acerrimi spiritus componique moribus nesciam.

Izvor: Biblioteca digitale Italiana

Rimski pogled

Brončana bista Rimljanke, između 25 p. n. e. – 25 n. e; umetnute oči od staklene paste, nekoć je imala naušnice.

Getty Vila, Malibu, Kalifornija. Snimio i na flickr stavio: mharrsch.

Iz pošte

Is there a standard anywhere, of any kind, that does not both impose a burden of interpretation on its users, and facilitate or foster local dialects for local purposes?

ΕΦ Ω ΠΑΡΕΙ ΕΥΦΡΑΙΝΟΥ

Tako piše na jednoj čašici koju sam vidio u petak u zadarskom Muzeju antičkog stakla. (Radi se svakako o natpisu koji bi trebalo uvrstiti u Inscriptiones Graecae in Croatia repertae.)

To će reći:

ἐφ' ᾧ πάρει εὐφραίνου

Za prvi dio paralela se nalazi u Bibliji, u Matejevu evanđelju (Mt 26:50):

ὁ δὲ Ἰησοῦς εἶπεν αὐτῷ, Ἑταῖρε, ἐφ' ὃ πάρει. τότε προσελθόντες ἐπέβαλον τὰς
χεῖρας ἐπὶ τὸν Ἰησοῦν καὶ ἐκράτησαν αὐτόν.

Upravo u ortografskoj varijanti zadarskog natpisa mjesto se dojmilo Eusebija, Hesihija i drugih crkvenih pisaca. Npr.

ὁ δὲ Ἰησοῦς εἶπεν αὐτῷ, ἑταῖρε, ἐφ' ᾧ πάρει;» καὶ πάλιν· «Ἰούδα, φιλήματι τὸν υἱὸν τοῦ ἀνθρώπου παραδίδως;
(Eusebius Scr. Eccl., Theol., Demonstratio evangelica, 10, 3, 9)

< ἐφ' ᾧ πάρει>· ἐπὶ ποίῳ σκοπῷ πάρει, καὶ παραγέγονας ἐνταῦθα (Matth. 26,50 v. l.)
(Hesychius Lexicogr., Lexicon (Α-Ο), Alphabetic letter epsilon, entry 7568)

Drugi dio pak, εὐφραίνου, također postoji u biblijskom kontekstu, ali je jasno povezano s gozbama i užicima:

καὶ εἶπεν, Τοῦτο ποιήσω· καθελῶ μου τὰς ἀποθήκας καὶ μείζονας οἰκοδομήσω, καὶ συνάξω ἐκεῖ πάντα τὸν σῖτον καὶ τὰ ἀγαθά μου, καὶ ἐρῶ τῇ ψυχῇ μου, Ψυχή, ἔχεις πολλὰ ἀγαθὰ κείμενα εἰς ἔτη πολλά· ἀναπαύου, φάγε, πίε, εὐφραίνου.
         εἶπεν δὲ αὐτῷ ὁ θεός, Ἄφρων, ταύτῃ τῇ νυκτὶ τὴν ψυχήν σου ἀπαιτοῦσιν ἀπὸ σοῦ· ἃ δὲ ἡτοίμασας, τίνι ἔσται;
(Lk 12:20)

Čitamo slično i kod Epikteta i u Grčkoj antologiji:

εἴ τινα ὁρᾷς, ὧν ἔμαθες καὶ διεσκέψω, ἀπαντῶντά σοι εἰς τὰ ἔργα, εὐφραίνου ἐπ' αὐτοῖς.
(Epictetus Phil., Dissertationes ab Arriano digestae, 4, 4, 46)

Πῖνε καὶ εὐφραίνου. τί γὰρ αὔριον ἢ τί τὸ μέλλον,
 οὐδεὶς γινώσκει.
(Anth. Gr. 11, 56, 1)

Napokon — koliko moje minimalno poznavanje novogrčkoga kaže — rimska čaša sa sličnim natpisom nađena je i na atenskoj Agori:

Στο αγγείο με αρ. κατ. 146 διατηρείται τμήμα επιγραφής «εὐφραίνου ἐφ’ ᾧ πάρει»

(Stern Marianne, Η Αθήνα κατά τη Ρωμαϊκή Εποχή, ΜΟΥΣΕΙΟ ΜΠΕΝΑΚΗ 4ο Παράρτημα
459-472, 2008)

Jedna se posuda s takvim natpisom navodno nalazi u Arheološkoj zbirci Galaxidi, "a glass vase inscribed ΕΥΦΡΑΙΝΟΥ ΕΦΩ ΠΑΡΕΙ": Από τα σημαντικότερα εκθέματα είναι (...) ένα γυάλινο αγγείο με την επιγραφή «ΕΥΦΡΑΙΝΟΥ ΕΦΩ ΠΑΡΕΙ». Jedan članak o posudama s takvim natpisom postoji i na persee.fr ("Deux coupes en verre, provenant de tombeaux romains de Siphnos, avec nscriptions : ΕΥφΡΑΙΝΟΥ. Εφ Ω ΠΑΡΕΙ et KATAIXAIPE ΚΑΙ ΕΥφΡΑΙΝΟΥ").


Museu d'Arqueologia de Catalunya, Barcelona: snimila Sebastià Giralt, a dobrih fotki ima i mharrsch.

Classical captcha of the day

Seen in a Captcha today:

Antigona tongued

Lepide.

Gotovo završeno

Google odnedavno ima vrlo ceremonijalne hrvatske prijevode svojih porukica i naslova (Google Scholar = Google znalac? mo-lim??). To se zove, valjda, "lokalizacija". Blogger ga pokušava slijediti.



Ne zna ljevica što radi desnica.

Rvacka cedulja

Iz Klaića ("Prilog II. Transkripcija izprava", p. XI.)

Pismo sigetskomu kapitanu Marku Horvatu (Stančiću), 14. kolovoza 1556.

Egregie domine et amice nobis honorande, salutem et nostri commendationem. Conservationi arcis Zygeth et omnium in ea existentium valde gratulor, sed tanto magis, quia Do(minationem) vestram videmus esse florem nostrae nationis, eo quod eadem Croata est. Decoravit enim Dominatio vestra non solum se hoc suo celebri facto, sed et nos omnes Croatas. Quamobrem cum Deus optimus maximus eandem huc adtulerit, si qua in re eadem nostra opera uti voluerit, nos semper sibi paratissimos habebit, quęque eiusdem causa subire. Quam una cum reliquis isthic existentibus feliciter conservari optamus. Datum Viennę 14 Augusti 1556.

Vestre dominationis
frater et amicus
Georgius Draskowyth
m. p.

Klaiću je ovo bilo jako važno. Poslije i Johnu V. A. Fineu, Jr.

Meni (koji pabirčim škakljive sitnice za Croatiae auctores Latini) je interesantno što imam i sliku i prijepis. I da je Klaić na archive.org. A Marko Horvat kojemu Juraj Drašković čestita ima knjigu u Digitale Bibliothek.

Dubrovnika dva

Ragusium

Anno mundi 5656 — Anno Christi 457. Ragusium autem Dalmatie ciuitas ab Epidaurensibus Epidauro a Gotthis euerso auspicaci loco hoc quoque tempore et anno condita; quae prae ceteris Dalmatie urbibus publicis et priuatis opibus magnifice est extructa. Habet et ipsa naualia et portum optimum cathena clausum: cuius ciues ceteros Dalmatas opibus et reliquis bonis atque virtutibus superant: qui cum liberi sint legibus moribusque instructi Venetorum more senatum et magistratum ac patriciorum ordinem habent a plebe distinctum. Patricij soli rempublicam ipsam administrant: plebs tantum suis rebus studet: et uero publicis minime curiosa est.

Izvor: Forèsti, Giacomo Filippo: Supplementum Chronicharum, Venetijs, 1492/93.02.15 [BSB-Ink I-125 - GW M10980], fol. 146v, slika 304.

Kritika izvora: Antun Ničetić, "Grafike koje ipak ne prikazuju Dubrovnik 15. i 16. stoljeća" (i u engleskom prijevodu, možda nešto opsežnije).



---

Dubrovnik

At the time of our experiments, there were only 58,000 images of Dubrovnik on Flickr. For this city we were able to experiment with the entire collection. Matching took only 5 hours on 352 compute cores. The largest and most interesting component corresonds to the old city. It is interesting that the reconstruction time for Dubrovnik is so much more than that for Rome. The reason lies in how the data sets are structured. The Rome data set is essentially a collection of landmarks which at large scale have a simple geometry and visibility structure. The largest connected component in Dubrovnik on the other hand captures the entire old city. With its narrow alley ways, complex visibility and widely varying view points, it is a much more complicated reconstruction problem, and this is reflected in the time it took to solve it.



Izvor: Building Rome in a Day

Odgovor boga u Delfima

You may experience issues while this persists.

(Izvor: moj Gmail, 24. rujna.)

Pitanja za boga u Delfima

Дали е изгодно сега да си купя имот? Има ли банка, която ще ми отпусне до 80-90% от цената на кредит и какви гаранции се искат?

Izvor: dnevnik.bg.

Dic, pater, quid est lamella?

Elias Magnus Fries (1794–1878), the "founder of modern systematic mycology", tells a little about his own education in his Historiola Studii mei mycologici (1857). At the age of twelve when gathering strawberries in a wood he found an unusually large specimen of a fungus (Hydnum coralloides), which induced him to begin the study of fungi. He tried to ascertain its name with the aid of Liljeblad's Utkast til en Svensk Flora (1792 and 1798), but was soon tripped up by an unknown word lamella. "Shortly afterwards, when out walking with my father, I asked: Dic, Pater, quid est lamella? (with my father I was allowed to talk only in Latin, whereby I learned Latin before Swedish). Lamella, he replied, est lamina tenuis, which explanation given made this term for the fructification of agarics seem particularly apt.

(Stearn, William T. Botanical Latin: history, grammar, syntax, terminology and vocabulary. Newton Abbot u.a: David & Charles, 1985, p. 7)

Historiola se, mislim, nalazi u ovoj knjizi.

Braudel, zadrijemao

Bilj. 178. uz I.1.2 (Les pays en espalier):

178. Documents lus à l'Archivio di Stato de Venise mais que je n'ai pas pris en note.

Ups.

Vagina nationum

Ex hac igitur Scandza insula quasi officina gentium aut certe velut vagina nationum cum rege suo nomine Berig Gothi quondam memorantur egressi...

Iordanes, De origine actibusque Getarum 4.

OMG it's...

'Actually, Katherine, it's not gibberish.' His eyes brightened again with the thrill of discovery. 'It's ... Latin.'

Dan Brown, whose The Da Vinci Code is the UK's bestselling adult paperback novel of all time, with 4.5m copies of the title sold since its publication in 2003.

Fons lectionis.

Braudelov pepeo

Mais faut-il le dire, au risque de paraître ingrat à l'égard de nos devanciers, cette masse de publications écrase le chercheur comme une pluie de cendres. Trop de ces études parlent un langage d'hier, désuet à plus d'un titre.

(1946)

Katul 2 (puta 3)

Vrapčiću zabavo moje djevojčice
s kim se igra koga u krilo prima
kome kažiprst daje da ga hvata
i koga na kljucanje oštro draži
kad joj se — mojoj nasušnoj potrebi —
hoće malo onako pošaliti slatko
i na izvjesnu utjehu sebe bolne
da tada mislim bar stiša se ljuti žar —
s tobom kad bih se mogao igrati kao ona
i duši olakšati nemira jad!

Latinski izvornik npr. kod Rudyja Negenborna.

Ovako je to preveo Franjo Maixner (prije 1894):

Vrapče, zabavo moje mile ljube,
S kim se igrati, kog u krilu držat,
Komu, kad srće, prstić nježni pružat
I na griskanje dražit običaje,
kad se ljubi lijepoj divnoj mojoj
Ne znam kakve prohtije šale zbijat
I za bolove svoje tražit melem,
Mislim, time i smirit žarki plamen:
Oj da igrat se i ja s tobom mogu
I utišati crne brige duše!

Ovako Nikola Milićević (1964):

O vrapčiću, radosti djevojke moje,
koja se s tobom igra, na grudi te stavlja
i prste ti pruža da ih pohlepno kljucaš
i često te draži da je oštro ugrizeš,
kada se njoj, mojoj blistavoj želji,
prohtiju šale, ni sam ne znam kakve,
samo da stiša i zavara svoju tugu,
a možda i zato da u sebi smiri plamen
koji je žeže. — O kad bih mogao
da se s tobom poigram kao i ona
i tako da prognam ove žalosne brige
iz svoje duše!

Fina i pitoma

ΠΑΛΛΑΔΑ 11.360

Νῦν ὁ στρατηγὸς Ἑρμανούβης ἐγένετο
κύων ἀδελφοὺς συλλαβὼν Ἑρμᾶς δύο
ἀσημοκλέπτας συνδεθέντας σχοινίῳ,
ψυχροὺς ἀώρους Ταρταρίους τε δαίμονας.
οὐκ οἶδα χῶρον τοῦ τρόπου κατήγορον·
τρόπον δὲ χώρου τὸν κατήγορον λέγω.

Palada (11, 360)

Sad je generalisimus postao Hermanubis,
kučka, za dečke si uzeo Hermesa dva,
lopuže blatom oblijepljene,
balvane perverzne, zloduhe paklene.
Ne znam ja zemlju koja moral tuži;
o moralu pričam koji zemlju tuži.

Atomski slijeva

ΛΟΥΚΙΛΛΙΟΥ (11.99)

Τὸν λεπτὸν φυσῶντα τὸ πῦρ Πρόκλον ἦρεν ὁ καπνός,
καὶ διὰ τῶν θυρίδων ἔνθεν ἀπῆλθεν ἔχων.
ἀλλὰ μόλις νεφέλῃ προσενήξατο καὶ δι' ἐκείνης
προσκατέβη τρωθεὶς μυρία ταῖς ἀτόμοις.

Lukilije (11, 99)

Tanki je Proklo u vatru puhao; dim ga podiže,
kroz prozor odnese daleko odande.
Uznesen bude do oblaka, no istoga časa kroza nj
i propade: na tisuću ga mjesta atomi izbušiše.

Anonim (11, 268)

ΑΔΗΛΟΝ (Anth. Gr. 11.268)

Οὐ δύναται τῇ χειρὶ Πρόκλος τὴν ῥῖν' ἀπομύσσειν,
τῆς ῥινὸς γὰρ ἔχει τὴν χέρα μικροτέρην·
οὐδὲ λέγει “Ζεῦ, σῶσον,” ἐὰν πταρῇ· οὐ γὰρ ἀκούει
τῆς ῥινός, πολὺ γὰρ τῆς ἀκοῆς ἀπέχει.

Anonim (11, 268)

Proklo ne može rukom brisati nos:
od nosa mu ruka je drastično kraća;
i kihne bez "nazdravlje", jer ne čuje:
od nosa mu uši su daleko, daleko.

Palada

ΠΑΛΛΑΔΑ (11.378)

Οὐ δύναμαι γαμετῆς καὶ γραμματικῆς ἀνέχεσθαι,
γραμματικῆς ἀπόρου καὶ γαμετῆς ἀδίκου.
ἀμφοτέρων τὰ πάθη θάνατος καὶ μοῖρα τέτυκται.
τὴν οὖν γραμματικὴν νῦν μόλις ἐξέφυγον,
οὐ δύναμαι δ' ἀλόχου τῆς ἀνδρομάχης ἀναχωρεῖν·
εἴργει γὰρ χάρτης καὶ νόμος Αὐσόνιος.

Palada (Grčka antologija 11, 378)

Smisliti ne mogu suprugu i slovnicu:
od slovnice nema para, od supruge nema mira.
Što duže traju --- zlo i naopako.
Sad sam još se slovnice nekako riješio,
al žene-oštrokondže nikako:
ne daju papiri i rimsko pravo.

Visokomoralna

ΑΔΗΛΟΝ (Anth. Gr. 11.261)

Υἱὸς Πατρικίου μάλα κόσμιος, ὃς διὰ Κύπριν
οὐχ ὁσίην ἑτάρους πάντας ἀποστρέφεται.

Anonim (Grčka antologija 11, 261)

Sin je Patrikijev iznimno ćudoredan; radi seksa
protuprirodnog on će i najboljem drugu okrenuti leđa.

Predizborna

ΑΜΜΙΑΝΟΥ (Anth. Gr. 11.97)

Τῷ Στρατονικείῳ πόλιν ἄλλην οἰκοδομεῖτε,
ἢ τούτοις ἄλλην οἰκοδομεῖτε πόλιν.

Amijan (11, 97)

Tom Stratonikiju grad osnivajte novi,
ili svima nama osnivajte novi grad.

Erasistratov konj

ΛΟΥΚΙΛΛΙΟΥ (Anth. Gr. 11.259)

Θεσσαλὸν ἵππον ἔχεις, Ἐρασίστρατε, ἀλλὰ σαλεῦσαι
οὐ δύνατ' αὐτὸν ὅλης φάρμακα Θεσσαλίης,
ὄντως δούριον ἵππον, ὅν, εἰ Φρύγες εἷλκον ἅπαντες
σὺν Δαναοῖς, Σκαιὰς οὐκ ἂν ἐσῆλθε πύλας·
ὃν στήσας ἀνάθημα θεοῦ τινος, εἰ προσέχεις μοι,
τὰς κριθὰς ποίει τοῖς τεκνίοις πτισάνην.

Lukilije (Grčka antologija, 11, 259)

Tesalskog konja imaš, Erasistrate, al ga pokrenuti
ne mogu sve čarolije cijele Tesalije;
to takav je drveni konj, svi da ga vuku Trojanci
s Danajcima skupa, ne bi Skejska prošao vrata.
Žrtvuj ga kojemu bogu, slušaj ti mene,
a od zobi napravi svojim klincima muesli.

Zapiši to, Kiš: Močnik o obrazovanju

Studenti su pokrenuli bitno pitanje strateške i dugoročne orijentacije društava na periferiji. Jer ako mi uvedemo privatno školstvo i ako se školstvo počne plaćati, to znači dugoročno prihvatiti neokolonijalnu situaciju. Za naša društva to znači da se neće moći ravnopravno uključiti u svjetsku podjelu rada, i da će ostati na periferiji. Naravno, neoliberalni argument glasi da ćemo tek onda dobiti dobru selekciju, izvrsnost, kriteriji moraju postojati da bi bili dosegnuti, itd. Ali u širem društvenom kontekstu to funkcionira drugačije.

Komercijalno školstvo po definiciji ne može zahvatiti cijelu populaciju, što znači da toliko i toliko ljudi ostaje van sistema. Ekonomski gledajući, to znači da korištenje svih potencijala nije optimalno, a to si, mi u malim i siromašnim društvima, ne možemo priuštiti. Drugo, komercijalizirano školstvo neminovno reproducira klasne razlike. U liberalnom žargonu govori se da ako je netko vrijedan uspjeti će, ali to samo znači da taj netko može prijeći u društvenu elitu i da je klasna reprodukcija otvorena, ali klase ostaju. A postojanje elita i klasnih razlika polarizira cijelo društvo. Kad ljudi znaju da zbog toga što su im roditelji siromašni ne mogu studirati, to toliko demoralizira dio društva da se nužno stvara margina i da se formiraju grupe mladih ljudi koje nemaju perspektivu i koji će se, prije ili kasnije, početi baviti kriminalom, pribjegavati nasilju, postati apatični i nezainteresirani, pa opet gubimo ionako male društvene resurse i potencijale.

Izvor: "Studenti pronašli inovativnu formu direktne demokracije — 1.dio", intervju Vesne Kesić i Jelene Svirčić s Rastkom Močnikom, H-alter, 24.05.2009.

Besplatno obrazovanje II

ΤΟΥ ΑΥΤΟΥ [ΛΟΥΚΙΛΛΙΟΥ] (Anth. Gr. 11.172)

Γεννηθὲν τέκνον κατεπόντισεν Αὖλος ὁ κνιπὸς
ψηφίζων αὐτοῦ σῳζομένου δαπάνας.

Isti [Lukilije] (Grčka antologija, 11, 172)

Rođeno dijete cicija Aulo pusti da se utopi
računajuć što će ga koštati ako se spasi.

Politički nekorektna

ΤΡΑΙΑΝΟΥ ΒΑΣΙΛΕΩΣ (Anth. Gr. 11.418)

Ἀντίον ἠελίου στήσας ῥίνα καὶ στόμα χάσκων
δείξεις τὰς ὥρας πᾶσι παρερχομένοις.

Car Trajan (Grčka antologija 11, 418)

Okreni nos prema suncu i zini;
tako će prolaznik svaki vidjet koliko je sati.

Žižek u D7

A prije predavanja, Žižek sjedi za obližnjim stolom u "Frci". (Pa prisluškujem razgovore.)

(A "Frka" je lokalni kafić na Vrbiku, blizu FF-a, a opet podaleko; kafić je postojao još dok smo mi studirali, dok se na kavu moglo otići tamo, u Mošu, u Dom umirovljenika ili u Dvije lipe — sve više od 100m daleko od faksa. Istovremeno, "Frka" još uvijek ima i onaj antišarm privatnih kafića iz socijalizma: prilično je besprizorna, tamo se odlazi zbog ljudi, ne zbog "interijera".)

Besplatno obrazovanje

Kako bi se na grčkom (starogrčkom) reklo "besplatno obrazovanje"?

Vježba je iznimno poučna.

Za obrazovanje je prilično jasno: παιδεία, ἡ.

A "besplatno"?

Ovako kažu Sholija uz Homera (Scholia In Homerum, Scholia in Odysseam (scholia vetera) knj. 14, hypothesis-stih 317, *red 2):

ἀπριάτην ] ἐπίρρημα, ὡς ἄντην, μάτην, ἀντὶ τοῦ ἀπριάτως, ὅ ἐστι προῖκα.

"nekupito": prilog, znači "badava", "nizašto", umjesto "nekupljeno", tj. "besplatno".

Grčki πρίαμαι znači "kupiti", a προῖκα znači "kao dar". Ima i odličan pridjev δημοτελής , ές, "o javnom trošku"!

Dakle: ἡ προῖκα παιδεία ili ἀπριάτως παιδεύειν ili ἡ δημοτελής παιδεία. Uopće da i ne spominjemo one Sokratove razgovore o plaćanju za učenje.

Što reći nego — u preciznosti izražavanja o obrazovanju teško je nadmašit Grke od prije 2400 godina...

Grčka antologija

ΝΙΚΑΡΧΟΥ (Anth. Gr. 11.251)

Δυσκώφῳ δύσκωφος ἐκρίνετο, καὶ πολὺ μᾶλλον
ἦν ὁ κριτὴς τούτων τῶν δύο κωφότερος.
ὧν ὁ μὲν ἀντέλεγεν τὸ ἐνοίκιον αὐτὸν ὀφείλειν
μηνῶν πένθ', ὁ δ' ἔφη νυκτὸς ἀληλεκέναι.
ἐμβλέψας δ' αὐτοῖς ὁ κριτὴς λέγει· “Ἐς τί μάχεσθε;
μήτηρ ἔσθ' ὑμῶν· ἀμφότεροι τρέφετε.”

Nikarh (Grčka antologija 11, 252)

S gluhim se sudio gluhi, a kudikamo je najgluši
od svih prisutnih bio gospodin sudac.
Te jedna stranka iznosi tužbu zbog duga za pet mjeseci
stanarine, a druga se brani da mlin samo noću radi.
Na što ih sudac odmjeri oštro, pa kaže: "Čemu te svađe?
To vam je mati, oba je trebate uzdržavati."

OCR kritika

Zato je i laglje u našem pjesničtvu histeričnu istinu pronaći, nego li u Homeru

Izvor: Program Kraljevske gymnazije u Zagrebu koncem školske godine (1861), txt verzija.

S. V.

Umro je moj kolega.

Iznenada, na Braču, imao je šezdeset i jednu godinu.

Puno mu dugujem. Svašta smo napravili zajedno. Omogućio mi je da objavim niz prijevoda, da napišem udžbenik, da na stručnim poslovima angažiram niz svojih prijatelja, da latinskim zaradim više nego pristojne honorare (koji su mi i auto kupili), da učim kako se rade knjige, da ih i sam prelamam i pripremam; i prvi i drugi kompjuter dobio sam od njega.

Radili smo možda amaterski, ali sve u šesnaest. I to, bome, punih četrnaest godina. I još nam je niz stvari ostao i nedovršen. "Na navozu", kako je on govorio.

Za sve to, niti je od mene ikad išta tražio zauzvrat (osim obavljenog posla), niti je u išta ulazio radi vlastite promocije ili vlastite koristi. Čini mi se da ga je u biti zabavljalo raditi, pomagati, izmišljati, organizirati. Igrati taj znanstveni menadžment kao poker, kao preferans, kao šah.

Iz prikrajka je pratio i moje druge živote — Nogu filologa, recimo, i političke pristranosti. Nije se o tome posebno izjašnjavao, ali je sve tretirao — u granicama svojih interesa — apsolutno džentlmenski: kad sam napisao jedan tekst o antičkim novcima, našao je doma kopiju renesansne dubrovačke kovanice i poklonio mi je.

Posljednji put kad sam navratio do njega nisam ga zatekao. Onda su me, naravno, poslovi odnijeli na sto strana.

U toj se rijeci više nećemo sresti.

Didymus

Refusing to fall in love with God, he gave
Himself to the love of created things,
Accepting only what he could see, a river
Full of the shadows of swallows' wings

That dipped and skimmed the water; he would not
Ask where the water ran or why.
When he died a swallow seemed to plunge
Into the reflected, the wrong, sky.

Louis MacNeice, October–November, 1939

Skica

Slaganje stihova (makar i deveteraca) dovoljno je jasan simptom trenutnoga duševnog stanja.

S teleteksta kad ga puštahu
on nadvlada nujnu aždahu
nadahu se kratkom predahu
u susjednom ljupkom Idahu.

Trojka

Na jednom kraju trga, prosvjed studenata za besplatno obrazovanje. Na drugom, plavi Dinamov šator i hrpa navijača u plavim majicama. Uokolo, ljudi čekaju tramvaj, nose vrećice, idu za svojim poslovima. Po terasama kafića ekipa sjedi i gleda. Mislim da je to posve realna slika. Ocjena trojka. Ni vrit ni mimo. Ni beznadno malo ni osobito puno.

Cloatia

Na nedavnoj latinističkoj radionici u Splitu, u Paštrićevoj knjižnici, imali smo priliku zaviriti u jednu inkunabulu s izdanjem "Božanstvene komedije" (s Landinovim komentarom). Zanimalo nas je pritom kako izgleda onaj dio "forse di Croazia". I eto što nas je dočekalo.

(Zahvaljujući Digitalnoj knjižnici Bayerische Staatsbibliothek, primjerak ove inkunabule koji nije Paštrićev upravo se pojavio na internetu.)

Statuta et leges

Umjesto latinskog i grčkog, čitam zakone. Još jedna od stvari koje nisam htio u životu raditi.

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju RH

Proglašen 23. srpnja 2003. Izvor.

Članak 86, st. 4: Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Trošak redovitog studija (studijskog programa) dijelom ili u cijelosti [istaknuo fn], sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole, subvencionira se iz državnog proračuna.

Naizgled benigno, ali volju zakonodavca izraženu u ove četiri riječi Sveučilište u Zagrebu shvatilo je i iskoristilo u potpunosti.

Statut Sveučilišta u Zagrebu

donesen "25. veljače 2005. na 10. sjednici Senata u 336. akademskoj godini". Izvor je Googleov cache dokumenta, jer — iz nepoznatih razloga — tekst Statuta trenutačno nije dostupan na www.unizg.hr.

Čl. 52, st. 2: Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na studiranju u punom radnom vremenu. Trošak redovitog studija, dijelom ili u cijelosti, subvencionira se ovisno o uspjehu na razredbenom postupku ili u studiju te raspoloživim sredstvima iz državnog proračuna sukladno općem aktu Sveučilišta.

"Subvencionira se" očito namjerno nema subjekta. Tko to čini? Studenti? "te" ("te raspoloživim...") daje naslutiti da to ne čini državni proračun (koji se sasvim lijepo ograničio i na "raspoloživa" sredstva). NB koji je to "opći akt" Sveučilišta, ne znam.

Procella

Procella discrepantiae

Obscurata est oculi pupilla
Procella discrepantiae
devastat loca deserta
Exsiccatus est fons lacrimarum
Arbor solitaria ramos erexit
nubibus susurrat poema
Numquam solus cum sola
Melius est adesse quam abesse

Oluja neslaganja

Potamnje zjenica oka
Oluja neslaganja
hara pustim mjestima
Presahlo je vrelo suza
Samotno stablo uzdiže grane
oblacima došaptava pjesan
Nikada sam sa samom
Bolje je pribivati nego izbivati


Ivan Golub. Ultima solitudo personae / Lice osame. Biblioteka Salona, knj. 7, Ceres, Zagreb, 1997.

Teška tema

Ljubav kao takva bila je za ranonovovjekovnoga čovjeka, s obzirom na njegovo usko znanstveno poznavanje svijeta i na psihološko neiskustvo njegova jezika, teška tema. I nije se samo pjesnički diskurz o ljubavi ispomagao mitovima i metaforama. Ekstatična pak ljubav prema božanskome, u kojoj nestaje osobnosti, a "ja" i "ne-ja" postaju jedno, mora da je predstavljala posebno složen problem, kojemu ni s jedne strane nema sigurna pristupa.


Zoran Kravar (o Kanižlićevoj pjesmi iz Pripovijesti o mladiću Urbanu, Mali florilegij hrvatskih lirskih pjesama, 1994.)

Hm.

Petronije iz Beograda

Petrone latin et françois traduction entiere suivant le manuscrit trouvé à Belgrade en 1688 Napisao/la Petronius Arbiter, François Nodot

A i A

Marker iz knjige:

Demokraciji su dodani elementi predstavničke vladavine. Tako je utvrđen oblik koji opsegom sasvim odgovara načelu. Ono što je bila Atena u malome, Amerika će biti u svojoj veličini. Atena je bila čudo davnih dana, a Amerika postaje predmet divljenja i uzor današnjice.

Thomas Paine, Prava čovjeka [1792], Zagreb 1987, s. 141.

Rimski kalendar za van

Možete imati ažurni rimski kalendar na svojim stranicama ako nalijepite tri retka HTML koda. Evo uputa.

Kako funkcionira, možete vidjeti na desnoj strani ove stranice (u odjeljku Libri).

Grob na Visu

Dakako, na latinskom:


Dalmatien in seinen verschiedenen By Franz Petter

I, dakako, Google Book Search...

Obamamania

Ispovijedam se.

Podlegao sam blagom obliku Obamamanije. Preslušao sam (već prije) Dreams from my father — autobiografsku knjigu koju je BO napisao prije nego što se počeo baviti "pravom" politikom, tj. njezinu audio-verziju za koju je dobio Grammyja; sada slušam Audacity of Hope. I našao sam RSS New York Timesa, preko kojeg mogu ažurno pratiti najnovije avanture i peripetije:

Barack Obama.

Svatko ima svoje slabosti.

Šalu i cinizam na stranu, mislim da je to što taj čovjek radi — što je već napravio, i što može napraviti — vrlo važno. Aj da vidimo što će biti. Kako nastaje povijest.

Imamo JSTOR!

Povodom otvorenja Velebne Nove Zgrade Knjižnice, voljeno je rukovodstvo radnim masama Fakulteta podarilo ni manje ni više nego...

U trenutku dok knjiznicari uzbudjeno dotjeruju i zadnje kutke (i u doslovnom i u prenesenom znacenju) nove knjiznice pred otvorenje, jako nam je drago da mozemo objaviti jos jednu dobru vijest!

Omogucen je pristup JSTOR-u, digitalnom arhivu znanstvenih casopisa.

Odlukom dekanskog kolegija (...) iz zajednickih sredstava fakulteta placena je pretplata za 2009. godinu

(...)

(iz internog priopćenja)

Usput, znate li da Sveučilište čija je faks sastavnica u posljednjih desetak godina nije našlo za shodno blagosloviti svoju sastavnicu takvim znanstvenim pomagalom (vjerojatno u borbi protiv premoći engleskog jezika kao sredstva znanstvene komunikacije)?

Exegistis monumentum, etc.

Heu domine, adsunt Turcae

Latinski u trenutku frke:


The retrospective review

Putovanja

Yahoo Travel isplanirao mi je put. Skype nosim sa sobom. Bumo videli.

Bilješke za Ameriku

Via Georg Rohde, Studien und Interpretationen (1963):

[50] Optime autem societas hominum coniunctioque servabitur, si, ut quisque erit coniunctissimus, ita in eum benignitatis plurimum conferetur. Sed quae naturae principia sint communitatis et societatis humanae, repetendum videtur altius. Est enim primum quod cernitur in universi generis humani societate. Eius autem vinculum est ratio et oratio, quae docendo, discendo, communicando, disceptando, iudicando conciliat inter se homines coniungitque naturali quadam societate, neque ulla re longius absumus a natura ferarum, in quibus inesse fortitudinem saepe dicimus, ut in equis, in leonibus, iustitiam, aequitatem, bonitatem non dicimus; sunt enim rationis et orationis expertes.

Cicero, off. 1, 50.

sed (scholae?)

sed (kratica za "stream editor") jedan je od Unixovih i Linuxovih pomoćnih programa za mijenjanje teksta, razvijen tijekom 1973–1974. Može ga se koristiti na dva načina: putem komandnog retka, ili putem skripta.

S druge strane, mrežni digitalni katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu daje krajnje šlampaste rezultate pretraživanja. Kad se dizajniralo i implementiralo taj katalog očito ni u primisli nije bilo da bi ikoji "korisnik" poželio nađeni zapis preuzeti u vlastitu bibliografiju putem ikakvog drugog interfejsa osim olovke i tekice — BibSonomy, Connotea, CiteULike za NSK Zagreb su posve nepoznate (ergo nepotrebne) pojave.

Za mene, međutim, nisu.

Zato sam napravio jednu polumjeru: sed skript koji zapis iz digitalnog kataloga NSK Zg (nalijepljen u običan tekstualni dokument) prevodi u nešto nalik na BibTeX računalni bibliografski format.

Naredba u komandnom retku jest:

sed -f nsk.script nsk.txt

(nsk.script je ime skripta, a nsk.txt ime datoteke u koju lijepim zapise iz kataloga).

Tako dobiven polu-BibTeX zapis onda je moguće nalijepiti u "post publication" prozorčić na BibSonomy, i uz relativno malo dodatnog preoblikovanja prilično brzo dobiti valjanu BibTeX bibliografsku jedinicu.

Evo skripta kakav je sada:

# preoblikuje NSK kataložni zapis u nešto blisko BibTeX formatu.
s/Autor:\t\(.*\)/@book{\1,\nauthor = {\1},/
s/Naslov:\t\(.*\)/title = {\1},/
s/Izdanje:\t\(.*\)/edition = {\1},/
s/Predmetnice:\t\(.*\)/keywords = {\1},/
s/UDK:\|ISBN:\t\(.*\)/note1 = {\1},/
s/Impresum:\t\(.*\) : \(.*\), \([0-9]*\.\)/publisher = {\2},\naddress = {\1},\nyear = {\3},/
s/Materijalni opis:\t\(.*\) ; \(.*\)/pages = {\1},\nnote2 = {\2},/
/^\t*$/d
s/Lokacija:\t\(.*\)/note3 = {\1},/
s/Signatura:\t\(.*\)/note4 = {signatura \1},\n}/

Usputna bilješka: hrvatska Wikipedija trenutačno nema članke o BibTeXu i sedu.

Konjunkcija

Večeras je srpasti Mjesec bio na okomitoj liniji s Venerom (koja je, kaže NASA, na maksimumu sjaja, dvadeset puta sjajnija od Siriusa — tako da može sjati kroz rijetke oblake i bacati blage sjene na tlu).

Više astronomske mudrosti o tome: Pretty Sky Alert.



Mjesec i Venera: WilWheaton.

Holub 2, krilata

Wings

We have
microscopic anatomy
of the whale
this
is
reassuring

— William Carlos Williams

We have
a map of the universe
for microbes,
we have
a map of a microbe
for the universe.

We have
a Grand Master of chess
made of electronic circuits.

But above all
we have
the ability
to sort peas,
to cup water in our hands,
to seek
the right screw
under the sofa
for hours

This
gives us
wings.

Holub, Miroslav, and Ian Milner. 2006. Poems before & after: collected English translations. Tarset, Northumberland: Bloodaxe.

Holub 1, mrtvojezična

Textbook of a dead language

This is a boy.
This is a girl.

The boy has a dog.
The girl has a cat.

What colour is the dog?
What colour is the cat?

The boy and the girl
are playing with a ball.

Where is the ball rolling?

Where is the boy buried?
Where is the girl buried?

Read
and translate
into every silence and every language!

Write
where you yourselves
are buried!

Holub, Miroslav, and Ian Milner. 2006. Poems before & after: collected English translations. Tarset, Northumberland: Bloodaxe.

Više

We must learn to see more, to hear more, to feel more.

Susan Sontag, Against Interpretation (1964)

Recept za filologiju.

Banka rosnih podataka

Banka rosnih podataka krasan je naslov krasne pjesme Anke Žagar. Taj je naslov slabije preveden na engleski u prijevodu antologije Tonka Maroevića Uskličnici (Exclamations; naslov je preveden kao A Bank of Dewy Facts).

Prevodilac nije primijetio računalne aluzije.



Skromno smatram da bi bolje bilo: A Dewy Data Bank.


Rosa: ecstaticist.

Dinamički sjaj. Zidni mozaici u Eufrazijevoj bazilici u Poreču

Nova knjiga:

Ann Terry and Henry Maguire, Dynamic Splendor. The Wall Mosaics in the Cathedral of Eufrasius at Porec. University Park: Penn State University Press, 2007. Pp. 416; ills. 301. ISBN 978-0-271-02873-6. $95.00.

Reviewed by Benjamin Anderson, Bryn Mawr College. (Da, da, BMCR ima blog!)

Ostale recenzije i bibliografski podaci o knjizi mogu se naći u obliku liste na WorldCat.

Primjerak knjige postoji i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. NSK Zagreb knjigu nema.

Digitalizirana zagrebačka baština

Nova usluga Knjižnica grada Zagreba.

Digitalizirana zagrebačka baština okuplja na mrežnom mjestu Knjižnica grada Zagreba digitalne reprodukcije vrijedne i rijetke građe pohranjene u zbirkama i odjelima Gradske knjižnice.

Poveznica: [X].

Tužno

Kao dugogodišnji čitalac Novog lista, ovime sam jako ražalošćen:

— Novinari Marinko Čulić i Viktor Ivančić primljeni su, kao kolumnisti, u stalni radni odnos u riječkome Novom listu od 16. kolovoza prošle godine, i to na traženje uredništva lista i tadašnje uprave poduzeća.

— Prema dogovoru s uredništvom i upravom, trebali su pisati za Novi list, te kasnije i za planirani tjednik, kada ovaj bude pokrenut. Zapošljavanja su, kao "velika novinarska pojačanja", slavodobitno objavljena na stranicama Novog lista.

— Glavni urednik Novog lista Goran Kukić, te izvršna urednica Nela Vlašić dogovorili su s Viktorom Ivančićem kolumnu koja će se objavljivati svakog ponedjeljka, a trebala je startati od 1. rujna prošle godine. Tri dana uoči objavljivanja prve kolumne, međutim, dojavljeno mu je da se "pisanje stornira do daljnjega" — kako za njega, tako i za kolegu Marinka Čulića — i to po nalogu novoga većinskog vlasnika Novog lista.

— Većinski vlasnik Novog lista zove se Robert Ježić, u svom posjedu ima tvrtke Dioki i Dina, koje se ne bave novinskim izdavaštvom, i dugogodišnji je član HDZ-a.

— "Storniranje do daljnjega" potrajalo je nekoliko mjeseci, da bi u prosincu prošle godine novopostavljena direktorica poduzeća Nataša Mijačika zatražila od Marinka Čulića i Viktora Ivančića da pristanu na sporazumni raskid ugovora o radu. Pod ponuđenim okolnostima, oni na to nisu pristali.

— Uslijedilo je maltretiranje, pozivanje u Rijeku na izmišljene "poslovne dogovore" svakih nekoliko dana, i to u vrijeme Božića i Nove godine.

— Naposljetku, na sastanku održanom 29. prosinca, glavni urednik Novog lista naručio je od Marinka Čulića i Viktora Ivančića tekstove, s obećanjem da će oni biti objavljeni 5. siječnja. U novogodišnjem broju Novog lista objavljena je i anketa o "događaju godine" po izboru "15 prvih pera Novog lista", a među tih "15 prvih pera" uvršteni su Marinko Čulić i Viktor Ivančić.

— Poslani tekstovi 5. siječnja nisu objavljeni u Novom listu, također uz obrazloženje da su "stornirani do daljnjega", i to po nalogu uprave i većinskog vlasnika.

— Dva tjedna kasnije, glavni urednik Goran Kukić obavijestio je Marinka Čulića i Viktora Ivančića da se sastao s većinskim vlasnikom Robertom Ježićem, te da se ovaj kategorično protivi objavljivanju njihovih tekstova, čemu se on - premda je po funkciji odgovoran za uređivačku politiku lista — nije u stanju suprotstaviti.

Izvor: H-Alter, "Storniranje do daljnjega", 29.01.2009.

Ima toga tamo još.

Vrlo, vrlo žalosno.

Što ćemo sad čitati?

Nastavak

Altera pars: Novi list od subote, 31. siječnja (i u slobodno dostupnom internetskom izdanju) objavljuje niz tekstova o situaciji Ivančića i Čulića, uključujući i odgovor glavnog urednika NL. Nema, međutim, spominjanja kronologije koju sam prenio gore; nema izjave Roberta Ježića; bit spora opisana je ovako:

Nikoga ne plaćamo da ne bi radio. To se odnosi i na dvojicu kolega – Ivančića i Čulića – koji su trebali biti autori u planiranom političkom tjedniku. S obzirom na to da je taj projekt prolongiran, Uprava ih je zamolila za redefiniciju njihovog radnog statusa uz obećanje da na njih računa u trenutku pokretanja političkog tjednika. Nije bilo govora o otkazima, nije bilo prijetnji ni ucjena, nije bilo cenzure.

Goran Kukić, glavni urednik Novog lista, "Ne ucjenjujemo i ne prijetimo otkazima"

Najpovoljnije moguće tumačenje u korist Novog lista bilo bi da se Ivančiću i Čuliću nije dalo raditi — ili da nisu htjeli pristati na nove ugovore s nižim honorarima. Ali, ako je tako, zašto bi dvojica novinara izlazila u javnost sa svojom pričom? Zašto bi riskirali da ih se vrlo lako raskrinka kao lijenčine i pohlepnike? I zašto NL ne spominje planirane kolumne u dnevnom izdanju i ne osvrće se na kronologiju?

Ovakva reakcija onome tko zna i drugu stranu izgleda u najmanju ruku jednostrano.

Ukradena pjesma, još jedna

Po uzdasima se dan poznaje

Uzdah kontrolora dok vadim pokaz.
Uzdah prodavačice dok nemam sitnog.
Uzdah djeteta na ulaznim vratima vrtića.
Uzdah prijatelja dok pričam.
Uzdah prijateljice dok šutim.
Uzdah ljudi kojima nešto dajem.
Dodajem što? Papir neki valjda.
Uzdah povrća dok ga režu za juhu.
Uzdah metle na pločicama wc-a.
Uzdah zraka dok ga remetim.
I uzdah mira što ne.

Izvor: Evelina Rudan, Pristojne ptice, Zagreb: V. B. Z., 2008.



(Reklamne tekstove bolje da zanemarimo.)

Enciklopedija

Enciklopedija stvari koje ne znamo o hrvatskoj književnosti.

Da se razumijemo — nema podatke, samo pitanja.

Filip Vezdin i Google Book Search

Jedno od djela slavnog autora prve gramatike sanskrta, Paulina a Sancto Bartholomaeo (Filipa Vezdina), Paulinus a Sancto Bartholomaeo. 1804. Vyàcarana seu Locupletissima samscrdamicae linguae institutio in usum fidei praeconum in India orientali et virorum litteratorum in Europa. Romae: typis S. Congreg de propag. fide, slobodno je dostupno putem Google Book Search usluge.

Vyàcarana seu Locupletissima samscrdamicae linguae institutio in usum fidei praeconum in India orientali et virorum litteratorum in Europa By Paulinus, Paulinus a Sancto Bartholomaeo:

Kašićev Rituale Romanum na Google Book Search

U potpunosti dostupno izdanje iz 1640 (Katolička crkva. 1640. Rituale romanum Urbani VIII Pont. max. iussu editum illyrica lingua. Romae: Ex typographia Sac. Congreg. de Propag. Fide).

Ritvale romanvm, Vrbani viii. pont. max. ivssv editvm illyrica lingva By Catholic Church.



Ima i nešto latinskoga teksta unutra.

Alineja

Ovaj se znak zove alineja (lat. alinea), ili pilcrow. Ovako je nastao:



Usp. članak na engleskoj Wikipediji.

Parce mihi Domine, quia Histrianus sum?

Vidjeh danas u novinama, i istina je.

Što je Domus Bonus?

Domus BonusIQStandardi



Domus Bonus - Istrian Quality Apartments

- jamstvo kvalitete smještaja

Apartmani s certifikatom Domus bonus – Istarska kvaliteta predstavljaju smještajne jedinice u domaćinstvu građana koji udovoljavaju posebno zadanim kriterijma.

Programom Turističke zajednice Istarske županije, lokalnih turističkih zajednica te Istarske razvojne agencije (IDA) određeni su standardi kvalitetnog privatnog turističkog smještaja, a objektima koji ispunjavaju uvjete dodjeljuje se oznaka kvalitete DOMUS BONUS.

Za kvalitetu smještaja koja se nudi u objektima s oznakom Domus bonus jamči Turistička zajednica Istarske županije.


» Standardi DOMUS BONUS

Izvor: Istra.hr. (Provjereno 14. siječnja 2009.)

Bit ću dobronamjeran i smatrati da je "domus" genitiv poznate imenice domus -us f. (da, da, f.!), pa da sve znači nešto kao "valjanost (ili bonus) doma".

U suprotnom ću se morati sjetiti one pričice o vinus bonus.

Ažurirano

"'Domus Bonus' (the grammar mistake has been made on purpose when read in Latin)" — vele na stranicama grada Biograda na Moru. Greška je bila namjerna. (Nakon epileptičnog napadaja:) da, radi se zapravo o turističkozajedničkom doprinosu poetskoj funkciji jezika. How yes no!

Greška je bila namjerna

ACT V
(A short time later, in the House of Cleophatra. A drinking party is in progress with Philia, Rip, and Demonius, sitting close together on a couch. There is a lot of laughing, with Philia trying to avoid Demonius’ advances while getting closer to Rip. Nidia and Uantia sneak in on either side and try to get the attention of both of the men)
NIDIA: Sum pulchra!
Ita vero, pulchra!
“Pulchra” est unica res faciam!

UANTIA: Innocens!
Ita vero, innocens!
Similis sum somnio tam vero!

NIDIA & UANTIA: Nonne, verecundus est?
aut coquere, scribere, legere
nobis est!

Sed pulchrae sumus
Tam pulcherrimae sumus
“Pulchra” est unica res
quam offerre possumus!
(Demonius and Rip try to shove them away, but they continue)
Nunc Venus domata est!
Helen et suae mille naves
verecundo mortuae sunt!!

Et sumus laetae,
Laetae, sumus pulchrae
Unum rem laetitia facit!
donum est nobis patri filioque!

(Rip and Demonius look at each other like they’re going to hurl rockets..
PEDISEQUA: (to the girls) exite, exite! Haec est domus bonus, non vobis.

(Enter Arterioschlerosa and her slave Puella Paula, Sanguisuga, and Hirudo. Unseen by the partiers, they
comment on the scene, as she espies Demonius making a fool of himself.)
ARTERIOSCHLEROSA: Meus vir adest? Monstrum!! Et filius meus? aihime!! (she bonks
Puella Paula on the head in her rage.)

PUELLA PAULA: Aihime, Domina. Nihil feci!

SANGUISUGA: Convivia optima est! (wistfully, wishing he were in on it).

ARTERIOSCHLEROSA: Et pecuniam meam rapuit?

HIRUDO: Viginti minae!

ARTERIOSCHLEROSA: Ladrunculum damnatum!! (slams Puella Paula in the back.)

PUELLA PAULA: VAI!!!! Cur tu me pulsas sic?

ARTERIOSCHLEROSA: Tace, stulta!

SANGUISUGA: Puellam istam emit. (pointing out Philia).

HIRUDO: Unum annum reditus!

ARTERIOSCHLEROSA: Reditus! Viginti minae. Patrimonium est! (kicks Puella Paula in the bottom.)

Izvor ove držićevštine: theaterwords.

Metafore za zbirku tekstova

Metafore za zbirku računalno čitljivih tekstova:

* knjižnica: međusobno nepovezane, ili povezane preko kataloga / "kontroliranog vokabulara" ključnih riječi; knjižničari, s posebnim zadacima, vs. korisnici
* arhiv: kako se razlikuje od knjižnice? sadrži i dokumente koji nisu knjige, npr. natpise, isprave? sadrži nešto što više nije aktualno?
* zbirka: sve — od dječjeg sakupljanja, preko kolekcionarstva, do alata za znanstveni rad
* korpus: pseudolingvistički termin, "uzorak jezične porabe"
* baza podataka / tekstova: *nije* sastavljena od knjiga, knjige su rastavljene na "podatke".


Ovdje je umjesno sjetiti se svih onih starih knjiga koje se zovu "šuma" (silvae), "tijelo" (corpus), "vrt", "cvijetnjak", "gazofilacij", "teatar" (pamćenje kao zgrada), "orbis", "ogledalo" (speculum) — "panorama"... ali i "drvo" (arbor). Pazi metafore: "poznato" je put do nepoznatog, ali istovremeno određuje i kako ćemo se time nepoznatim koristiti.



Pretraživanje nasuprot čitanju. Traženje nasuprot prelistavanju (browse vs. search). Što se može iz zbirke iznijeti? Što joj se može dodati? Možemo li viriti preko tuđeg ramena? Možemo li na kavi razgovarati s kolegama?

(Moram napisati jedno izlaganje.)

Zbirka: rkeohane.

Printer, printer, rajo!

Tehnička bilješka.

Firma nabavila printere: HP Laserjet P1005. Ispostavlja se da taj model baš nije prijatelj Ubuntu Gutsyju (koji je na kompjuteru kojeg bih htio povezati s printerom): na unaprijed zadane postavke, alias default, ne računajte.

Kao i sve u vezi s Linuxom, internet pomaže (mreža vrti gdje burgija neće): ljudi su taj problem već imali i ljubazno ga riješili. OK, tamo je skript, terminal radi itd.

Daljnji problem. Kako Linux podržava ekscentrike, kompjuter kojeg treba povezati nema Gnome nego XFCE kao "radni okoliš" (alias desktop environment; mislite li da XFCE ima stranicu na hrvatskoj Wikipediji, varate se — ovo je note to self, dakako). XFCE, koji mi inače paše, ima "prilično loš" sustav za konfiguraciju printera; u mom slučaju to znači da se postavke za HP Laserjet P1005 ne mogu učitati (mada su prepoznate).

Ništa, pokrenemo onda gnome-cups-manager, Gnomeov sustav za upravljanje printerima i njihovo podešavanje.

I stvar radi.

Dakle, na ovom satu smo naučili:

1. HP Laserjet P1005 ne radi po unaprijed zadanim postavkama na Ubuntu Gutsyju.
2. Postoji za to skript.
3. XFCE ne može učitati postavke tog skripta.
4. gnome-cups-manager može.

Vrijeme? Oko 15 minuta...

Kristijada 1670

Prvo je izdanje Palmotićeve Kristijade (Rim, 1670), postumno objavljeno zaslugom Stjepana Gradića, potpuno dostupno (čak i za nas iz Hrvatske) putem Google Book Search usluge.

Christiade to' iest xivot i diela Isukarstova [a poem based on that by M.G. Vida. Ed. by Gior Palmotich]. By Gior [trebalo bi Junius] Palmotich, Marco Girolamo Vida: ""

Mada je Kristijada na hrvatskom, ima popratne tekstove na latinskom: Džore Palmotića (Junijeva brata, 1606--1675) posvetno pismo kardinalu Franciscu Barberiniju i Gradićevu biografiju Palmotića.


Posvetno pismo Džore Palmotića.


Životopis Junija Palmotića iz pera Stjepana Gradića.

Latina et Graeca, n. s. 13 (2008)

Sadržaj novog broja hrvatskog časopisa za antičke studije i klasičnu filologiju Latina et Graeca (br. 13, 2008) možete vidjeti putem bibliografskog servisa Bibsonomy (oznaka: lg2008-13).

Naslove članaka možete preuzeti i sa stranica Hrvatskog društva klasičnih filologa, ovdje: [X].

Tata piše sinu

Ignjat Alojzije Brlić (1795‒1855) piše sinu Andriji Torkvatu (1826‒1868); Brod, 22 listopada 1837,

U Vinkovce. Brodii. XI Calend. Novembris 1837. NB idest 22a 8bris


Charissime filiole!

Mihi quidem debeo gratulari quod latinas literas ad me mittas, sed dolendum, quod eas tam eronee (sic) scribas. Itaque tibi plus attentionis commendo tum in ordinatione tuarum literarum, tum in syntaxi etc. prosertim (sic) in significationibus verborum, eapropter grammaticam et lexicon pro manibus habes.

Inter caetera dicis, in prima mihi sine loco et dato missa epistola, "quemlibet vestrum in scholam scriptoriam ire debere", loco schola scriptoria; quaere quidnam in lexico Schönschreibe-Kunst significet. ― Porro dicis: "In artem delineandi musicamque quilibet ire potest", quaere, qualis expressio hic adhibenda fuisset quia ista pessime sonat, et quidem infra omnem pessimi hungarici studiosi. ― Ita postulas "tuam horam", aspice in lexico quidnam hora significet, et quomodo die Uhr latine vocetur. ― In ambis literis mihi scribis: "salve Patrem Paschalem" etc. etc. Ex lexico edoceberis quidnam salve significet. Quomodo latine dicatur grüssen inspice lexicon.

Scholam graphidis cum meo annutu non frequentabis, sed tamen si vis, liceat tibi, at cum modo pro ista arte necessaria instrumenta non habeam, tardius tibi illa mittam. Satage ut quo saepissime ad scholam caligraphicam venias, nam pessimam scripturam habes.

Ut musicae studeas semper opto, et quidem ut vocalem omnibus caeteris musicis praeferras (sic); cupio, et ni fallor, primum quod in publica schola es percepturus, erit musica vocalis, id est Gesang; hoc fundamentum est totius musices! Percipe ergo et studeas hoc volo et amo; sed tamen nolo ut grammaticam propter quam ibi existis, ― aliis proferras (sic), et negligas. Tuum primum et capitale negotium est frequentatio gymnasii, et studium praescriptarum in gymnasio materiarum. Si tempus et otium habes, studeas et caeteris omnibus, ego non ero contrarius. Sed ne praeferras alia dulcia, necessariis et officiosis.

Mihi plurimum salutabis admodum rever-dos dominos Cathechetam et tuum Professorem, etiam tuum Patrem familias apud quem vesceris, et ejus dominam, mea et matris ex parte.

Scholam musices tibi mitto. Invenies etiam pro Müller ibidem duo folia Charto pro Cottis, trade eidem illa. Responsum Dno. Popovich adjacens dabis.

Quid pro instructione in Musica solvendum fuerit, A. R. Dnus. Cathecheta, meus singularis amicus pro me solvet, cui omnia restituam.

Percipe tuas res bene, ut mihi studium gaudio sit, vale.

Tuus pater

P. S. Unum kalendarium dabis a. r. Dno. Cathecheta (sic), unum clarissimo Dno. tuo Professori, unum Dno. Directori Acxich, residuum pro te servare poteris.

Plurimam salutem tibi dicit Mater, fratres cum sororibus.

Horologium tibi destinatum necdum Posega venit, dum autem venerit, si promeritus fueris, tibi mittam, sed NB si promeritus fueris, nam, si male te gesseris, non illud accipies, ergo praestolabimur primam classificationem.

Izvor: Ignjat Alojzije Brlić. Latinsko pismo sinu Andriji Torkvatu (Brod, 22 Oct 1837), versio electronica.

Big in Bulgaria

Evo nas na bugarskim novinskim naslovnicama: Външният дълг на Хърватия достига 93% от БВП.

Blago si ga nama.

Stop the press: upravo su (u 12:10) promijenili naslov: Хърватия очаква до 3% ръст за 2009 г. Wow! Tko bi doli, gor ustaje.

U tekstu, ipak, još stoji ovako: Външният дълг на страната се очаква да се увеличи до 93% от БВП спрямо 89% миналата година, равняващ се на общо 36 млрд. евро.

Nije g+++, nego se pas p+++.

Ugoda povijesti 1989.

Dumézila kod nas nije nitko preveo. Razlog je tome prvenstveno odbijanje ozbiljnjih naših povjesničara [...] krivica međutim nije samo na njima: od rata naovamo kod nas se, za sve osim za povjesničare, život odvija kao da je povijest počela nedavno; tako ni zanimanja publike za daleka vremena nije molo biti. Naši su povjesničari izvanredno ozbiljni znanstvenici; ali oni malo polažu na ugodu pričanja i na zanimljivost teksta. Kao i svim malim narodima, i nama je prošlost, naša prošlost, previše dragocjena jer je previše rijetka da bi je bilo dopušteno kritizirati; tek kad mali narod prevlada svoju autarhičnost suvremene kulture, prevladat će i svoj čuvarni odnos prema povijesti. Kod nas se još uvijek vjeruje da je povijest jedina: tek kad pluralizam suvremenih interesa bude čvrsto ukorijenjen u svijesti Jugoslavena, povijest će dobiti svoj pravi, kritički i pluralistički zamah. Kao što i jezik vide kao normu, naši intelektualci i povijest vide kao normu; usprkos svim naprecima, upravo u toj vrsti povijesti znanost daleko kaska za rezultatima koje je u proučavanju naše mitologije postigao Natko Nodilo u svojoj "Staroj vjeri Srba i Hrvata". [...]

Različit interes objašnjava i odsutnost tzv. nove povijesti, pa tako i povijesti mentaliteta iz naših biblioteka. Narodu kojem je važno da uspostavi svoje res gestae, jezik i vjerovanja malo znače.


Nenad Ivić, "Pogovor: Pričanje povijesti", u Ginzburg, Carlo. 1989. Sir i crvi. Kozmos jednog mlinara iz 16. stoljeća. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske. s. 235--236.

Pjesmica u albanskom rječniku

Dalmatinac iz Osora imenom Matej Dudesić (Matthaeus Dudesius) napisao je popratnu pjesmicu za: Bianchi, Francesco, i Giuseppe Luna. Dictionarium latino epiroticum: vna cum nonnullis vsitatioribus loquendi formulis. Romae: Apud Iosephum Lunam, 1635. Radi se o jednom latinsko-albanskom rječniku. (Postoji Titusovo izdanje, i PDF Michiela de Vaana, iz svibnja 2004.)

Pjesmica se nalazi ovdje. Nešto ne štima s metrikom u predzadnjem stihu.

Također i na Google Book Search:


Franciscus Blanchus. Dictionarium latino epiroticum una cum nonnullis usitatioribus loquendi formulis.

Matej Dudesić spominje se kao (odsutni) sudionik zadarske sinode 1663, gotovo trideset godina nakon pjesmice. V. Zvjezdan Strika. Imena sudionika zadarskih sinoda 1663. i 1680. godine. Croatica Christiana Periodica, (57):81--92,2006. (i na bibsonomy).

Čisti detektivski posao.