Stroj za kalendar

"Od rojenja Isukarstova u puti godišće parvo nakon tisuća i pet sat, na dvadeset i dva dni miseca aprila;" tako je lukavi Marko Marulić datirao Juditu. Čovjek je imao talenta za marketing; njušio je da će taj izvanknjiževni detalj samo povećati pikanteriju. (Ili, prevedeno: "Bio je svjestan važnosti svoga čina, pa... blabla...).

I, naravno, pita se jedan pitac vrli, što to zapravo znači?

što iz toga nadnevka zapravo doznajemo? Garantira li nam on da je Judita uistinu nastala baš onda kad autorska bilješka svjedoči da je nastala?

Pa razvija dalje:

Sih dan svetih korizmenih, poštovani u Isukrstu gospodine i kume moj, dragi dom Dujme, privraćajući ja pisma staroga testamenta namirih se na historiju one poštene i svete udovice Judite i preohologa Oloferna, koga ona ubivši oslobodi svu zemlju izraelsku jur od nadvele pogibli. Tuj historiju čtući, ulize mi u pamet da ju stumačim našim jazikom, neka ju budu razumiti i oni ki nisu naučni knjige latinske aliti dijačke. Prepričano, to znači da je Marulić u korizmi čitao Stari zavjet, da se ondje namjerio na priču o Juditi, i da mu je tada palo na um da je prevede, odnosno prepriča (istumači) na hrvatskome, kako bi je razumjeli i oni koji ne znaju latinski ili talijanski.

U ovoj prilici izdvojit ćemo samo prvu riječ posvete, riječ sih, koja znači ovih. Važna je ona zato što stoji u vezi s datumom na kraju posvete (22. travnja). Korelacija tih dvaju podataka otkriva što Marulić zapravo želi reći o vremenu nastanka Judite: on tvrdi kako je ovih korizmenih dana — a to znači korizmenih dana te iste 1501. godine — čitao Stari zavjet i stvorio odluku da priču istumači hrvatskim jezikom. Očito je, naime, da on tu posvetu piše negdje oko Uskrsa, pa ju je valjda i namijenio svome kumu Dujmu Balistriliću kao uskrsni dar; zato u predgovoru toliko i govori o darovima i darivanju. Izlazi tako da se ideja o pisanju Judite pojavila u doba korizme (u veljači ili ožujku), a za Uskrs da je spjev već bio gotov.

U nešto takvo je, međutim, teško povjerovati. Judita ima 2.126 stihova, ti su stihovi dvostruko rimovani dvanaesterci u kojima se srokovi s kraja jednog dvostiha prenose u sredinu idućega, dok je kompozicija djela prilično složena, pomno izvedena i značenjski ispunjena. Stil je opet vrlo promišljen (...) A sve to govori da Judita naprosto nije mogla nastati u tako kratku vremenu. Čak ni u slučaju da je ideja pala Maruliću na um na samu Čistu srijedu, čak ni u slučaju da je Uskrs te godine pao vrlo rano, a on da je posvetu napisao dugo nakon Uskrsa, opet nikako nije moguće pretpostaviti da bi naš pjesnik bio kadar za tako kratko vrijeme (a ono iznosi u najboljem slučaju dva mjeseca) napisati toliko složeno djelo kao što je Judita.

Filolog se, pak, pita štreberski: kad je točno bio Uskrs 1501. Kao na sva štreberska pitanja, i na ovo se može naći odgovor. I to jednim kompjuterskim programom koji radi u DOS-u.

Program se zove Historical Calendar of Western Europe, i slobodno je dostupan — poput brda DOS-baštine — na internetu. HC se može skinuti sa www.museumsservice.de. Pokrenuti ga možete — ako je vaš OS zaboravio što je to DOS, ili ako je slavni "command prompt" predobro skriven — pomoću DOSbox emulatora.

I onda, za travanj 1501, vidite nešto ovako:

To znači da je Uskrs bio dobrih 11 dana prije 22. travnja i da Marulić prilično kasni s "uskršnjim darom" (i da posvetu piše u četvrtak). A isti nam kalendar, nekoliko stranica ranije, kaže da je korizma 1501. počela u posljednjem tjednu veljače (Pepelnica je bila 24. veljače).

Je li MM mogao 2.126 stihova napisati u 56 dana (pišući, dakle, oko 38 stihova — jednu stranicu — dnevno)? Autor pitanja odlučan je: "naprosto nije" — a sam ima itekakvog iskustva što se pisanja tiče. No, suprotno njemu, meni to i ne izgleda tako pretjerano... za čovjeka Cinquecenta (sjetimo se — njihovo je geslo non multa, sed multum).

Ova je pseudo-znanstvena crtica, naravno, samo izgovor za igranje još jednim ezoteričnim programčićem (tako je to kad si čovjek zabrani bona fide kompjuterske igre).