Dubravko Škiljan

Javili su mi danas (21. srpnja) da je umro Dubravko Škiljan. Bio mi je i profesor i kolega na faksu, lingvist i filolog; zahvaljujući Škiljanu, naučio sam i kroz koje zemlje teče Dunav (redom od izvora do ušća), i kako se piše popis bibliografije na kraju znanstvenog rada, i kako se prevodi s grčkog i latinskog (njegov je prijevod Katula važna knjiga u mom životu). Znam da je do kraja života, usprkos bolesti i terapiji, održavao svoja predavanja na fakultetu; znajući kako je bio dobar predavač i nastavnik, mislim da mu je to bio jedan od prioriteta. Dovoljno važan da se život time završi.

...

Noga na radiju

Večeras u devet na Radiju 101 kao Noga filologa razgovaram s Trpimirom Matasovićem, gostujući u Kulturnom intervjuu. Možda bude kaj pametno. Imaju i prenos uživo preko interneta.



(Autoportret s kanuom: peter bowers.)

Close reading: konclogori

(Zahvaljujući novom skeneru s automatskim uvlakačem papira — preporučujem — u tren oka dovršio sam "digitalizaciju" Zapisaka iz nepovrata Josipa Horvata. Čitajući ponovo tekst pri čišćenju slovnih pogrešaka, našao sam sljedeće.)

Josip Horvat skicira stanje u Hrvatskoj i Jugoslaviji između kolovoza 1939. i srpnja 1940. — Banovinu Hrvatsku:

Atmosfera se depresivno zgušnjava. Dolaze prvi koncentracioni logori kao u Reichu, usporedno s antimasonskom kampanjom propagira se bojovni antisemitizam. I "Tipografija" mora pristupiti postepenom ariziranju svoga ravnateljstva.

Čovjek je te zapise dovršio 1947, rođen je 1896. — imao je u to doba 51 godinu, nije bio baš senilan.
Koncentracioni logori, i "ariziranje", u Hrvatskoj / Jugoslaviji prije 1941?
Zna li tko što o tome?

Špliter

Na pločniku su bile dvije elastične gumice.

Tajni znak?



(Londonsku gumicu uhvatio emsef.)