4.1.10

Poeta rogat

Dobio sam pitanje cijenjenoga kolege:


Naime, prošle sam godine dobio nagradu 'Maslinov vijenac' i tako stekao naziv 'poeta oliveatus'. Međutim, sve više na internetu vidim drukčiju formulaciju tog naziva: 'poetum oliveatus'. E sad, bez obzira što sam jedini od kolega svojedobno dobio odličan iz latinskog kod legendarnog prof. Zmajlovića, ipak nisam siguran koja je sintagma točna. (U hrvatskom je prijevod jednostavan: omaslinjenik ili omaslinjenica.) Budite ljubazni, molim Vas, i odgovorite mi koji je iraz točan? Jesam li ja dobivši 'Maslinov vijenac' postao 'poeta oliveatus' ili 'poetam oliveatus'? Hvala Vam na dragocjenom vremenu i odgovoru. Srdačno, Milko Valent

Maslinov vijenac, flickr

I odgovor na pitanje je jednostavan: u nominativu ste poeta oliveatus, u akuzativu (quem videmus? quem amamus?) --- poetam oliveatum.

Sam termin "poeta oliveatus" nešto je zanimljiviji. Radi se o novotvorbi, koliko ja vidim (via Google) — ograničenoj na Hrvatsku.

U klasičnome latinskom (kako je registriran npr. u latinsko-engleskom rječniku Lewisa i Shorta) riječi "oliveatus" nema. Postoji "onaj koji nosi masline" = olivifer, i "brati masline" = olivo 1. Od potonjeg bi glagola bilo moguće napraviti particip olivans, a uz nešto pjesničke slobode (= licentia poetica) možemo "koji bere masline" shvatiti kao "koji je pobrao masline", tj. ima ih na glavi.

Kod kasnoantičkih pisaca Gelija i Apuleja "maslinov vijenac" je oleaginea corona. Opisno bi onda bio poeta oleaginea corona donatus ili p. o. c. redimitus.

No u klasičnom je latinitetu "maslinov vijenac" Palladia corona (budući da je maslina Paladi, tj. Ateni posvećena), kako se, iz metričkih i jezičnih razloga, snalazi Ovidije, Ars amatoria I, 727: "Et tu, Palladiae petitur cui fama coronae".

Cijenjeni bi kolega Valent u Ovidijevu Rimu bio, dakle (malo slobodnije) poeta Palladiae coronae.

Maslinov vijenac i. e. oleaginea corona: sogni_hal.

4 komentara:

Anonimno kaže...

Cijenjeni kolega!

Zahvaljujem Vam na iscrpnom odgovoru. Budući da nismo u Ovidijevu Rimu ja bih se zadržao na novotvorbi u nominativu: poeta oliveatus. Bit ću još toliko slobodan pa postaviti sljedeće pitanje: Je li ta novotvorba sukladna tvorbi riječi u latinskom jeziku, odnosno dopuštate li Vi kao stručnjak da uđe u upotrebu? (Doduše, ona je već ušla u upotrebu, ali moje pitanje cilja na to imamo li mi iz prirode tvorbe riječi i sintakse u latinskom jeziku opravdanje za njezinu upotrebu? Ako nemamo, molim Vas da mi predložite rješenje. Hvala Vam još jednom na iscrpnom odgovoru. Srdačno, Milko Valent

Unknown kaže...

Laure-a (lovor) > laure-atus. Oliv-a (maslina) > oliv-eatus?. Kao što vidite, latinski bi postupio drugačije (trebalo bi oliv-atus). Postoji, međutim, i riječ olea, koja znači isto što i oliva, pa bi idealno bilo "poeta oleatus". Nezgodno je pak što bi to moglo značiti "nauljeni pjesnik" (zato se kao pridjev koristi oleagineus).

Mislim da "kao stručnjak" nemam što dopuštati ili ne dopuštati latinskom jeziku; za njega nitko od nas nije stručnjak (Ovidijev rob bolje zna latinski od nas). Neka se jezik snalazi kako god može --- a u usporedbi s "domus bonus" "poeta oliveatus" je posve podnošljiv. Dok se god rabi u odgovarajućem padežu i rodu, naravno.

Unknown kaže...

Ukoliko ipak ne preferirate "poeta olivifer" (s naglaskom na -li-).

Anonimno kaže...

Zahvaljujem na Vašoj strpljivosti. Kažete da je izraz ''poeta oliveatus'' ''posve podnošljiv, dok se god rabi u odgovarajućem padežu i rodu'', osobito u odnosu na onaj nakaradni ''domus bonus'', ali ja ne želim biti ''nauljeni pjesnik'' i moram imati točan izraz, a točan izraz je prema Vašoj instrukciji ''poeta olivatus'' (nikako ne ''oliveatus''!), tj. pjesnik ovjenčan maslinom, odnosno maslinovim grančicama s lišćem, itd. Budući da do ponedjeljka moram predati tekst autobiografije (zapravo ''leksikografske, odnosno bibliografske orgije'', tip autobiografije za koji sam se odlučio) prof. Brešiću za njegovu knjigu Autobiografije hrvatskih pisaca, moram dotad taj problem riješiti. Evo te rečenice, pa Vas molim da mi kažete je li ona dobra, tj. korektna. ''Na 19. pjesničkoj manifestaciji Croatia rediviva 2009. u Selcima na Braču dobio je za svoje pjesništvo ''Maslinov vijenac'' i tako postao Poeta olivatus čiji je odabrani stih uklesan u njegovu ploču od bijeloga bračkog mramora na Zidu od poezije na Trgu Stjepana Radića.''Oprostite mi što Vas gnjavim, ali ja sam, eto, perfekcionist, da ne kažem analni karakter, i tu doista nema pomoći. Zahvaljujem Vam još jednom na kolegijalnoj susretljivosti.