Stari i novi u rvackoj književnosti
"Internet nije zamjena, nego suprotnost enciklopedije", veli jučer (29.) šef Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" u "Forumu" Slobodne Dalmacije (taj je dodatak SD, inače, sve bolji i bolji. Šteta što ga nema cilega na internetu). Pa dodaje šef LZ razne visokopametne stvari, tipa "ljudi su sve manje obrazovani", "svi se kunu u hrvatstvo a nitko ne kupuje Hrvatski biografski leksikon" itd.
Naravno da su dinosaurima jura i kreda najbolja doba svjetske povijesti!
Wikipedija je hrv. leksikografima toliko fuj da se to može opipati.
--- Zamislite, to je besplatno!
--- Zamislite, to svatko može uređivati!
--- Ja osobno to nikad ne bih koristio.
--- Tu se ljudi ne mogu snaći.
Itd. itd.
Umjesto da razmisle o vlastitim mrežnim izdanjima, svoj (nepogrešiv) osjećaj da u priči nešto ne štima tumače kao tuđu pogrešku.
(Leksikografski zavod dobiva od države oko 40 milijuna kuna godišnje da radi enciklopedijska djela o Hrvatima i za njih. Ne nužno na papiru, ali to tek počinju shvaćati. Odgovor servera sa "prvim on-line izdanjem Zavoda" nisam dočekao: vita brevis.)
Skini si Ubuntu
2 komentara:
Otkad koristim Internet, a ima tomu već 3-4 godine, surfam i divim se stranicama poput Project Gutenberg, VOS, IPL, o enciklopedijama da ne govorim i razmišljam zašto i kako to da u Hrvatskoj nema nikog tko bi (osim Bulaja.com, ali oni to prodaju) počeo sa unosom književnog, jezičkog i inog hrvatskog blaga na Internet.
No, ne samo to, Krleža nema stranice, ali Krležu uzimam samo kao primjer, nema je ni jedan pisac, osim SS Kranjčevića.
E sada kad pročitam ovo što je izjavi šef Leksikografskog zavoda, ne bih trebala puno ni da se pitam.
Mene bi iznenadilo da NISU toliko tromi. Nažalost, ali takvo što je bilo za očekivat.
Objavi komentar