Kuršum je progovorio

Sljedeća je kolumna o novoj, četrdeset godina staroj knjizi Josipa Horvata: Pobuna omladine 1911–1914.



"Kuršum je progovorio!" jest Matošev usklik, reakcija na prvi u nizu atentata o kojima govori Horvatova knjiga.

Pakleni dani otprije devedeset godina.

Četiri strašna udžbenika

Četiri strašna udžbenika iz povijesti slobodno su dostupna na stranicama Southeast European Joint History Project, u engleskim, srpskim i grčkim verzijama. Udžbenici su:

• Osmanlijsko Carstvo


• Nacije i države u jugoistočnoj Evropi


• Balkanski ratovi


• Drugi svjetski rat

Udžbenici pokrivaju slovensku, hrvatsku, srpsku, crnogorsku, bosansku, makedonsku, grčku, bugarsku, rumunjsku, tursku "stranu" svake teme. Imaju odličan slikovni i tekstualni ilustrativni materijal, provokativna pitanja. A "strašni" su... jer su teme bolne. Čitao sam onaj o Balkanskim ratovima, i bilo mi je teško oko srca.



Rado bih da moja djeca uče povijest iz ovakvih udžbenika.

Wishful thinking...

Onda se možda povijest na Balkanu ne bi ciklično ponavljala. Odnosno — vjerojatno bi se ponavljala, ali moji klinci ne bi bili u prvim redovima pri mahanju zastavama.

[Pišući ovo, zamišljam sve "domoljubne" prigovore ovakvom projektu "zajedničke povijesti".]

Akvaduktgrafiti

Akvedukt u Segoviji.

(Hvala, MaiKoh.)

Bibliografija Noge

Bibliografija Noge filologa 2002–2007 (s poveznicama na pojedine tekstove, osobito 62–99, u perspektivi — na sve).



Povodom stote kolumne!

(Noga: NOGASI!)

Обыкновенная

Moj je djed s tatine strane, prema oskudnoj obiteljskoj predaji, neko vrijeme bio tipograf (ili radio kao takav). Možda otuda moja sklonost tisku i fizičkom aspektu knjiga. Pisma, tipovi slova ("fontovi") važan su dio čitave te priče --- iako sam, kao i kod numizmatike, miljama daleko od profesionalnog grafičara koji zna i razlikuje sve detalje nekog tipa slova.

Nedavno sam, na odličnom ruskom portalu thessalonica.org, našao jedan krasan Unicode font (odnosno шрифт): Old Standard, pismo u stilu ruske i njemačke tipografije s početka 20. st:



Pismo ima sve znakove za antičke, biblijske i srednjovjekovne tekstove, uključujući i grčki i ćirilićni skup slova.

Puno hvala autoru, Alekseju Krjukovu!

Viđeno na h-alteru

05.02.2007: NE beskrupuloznoj devastaciji Zagreba!

Glumica Urša Raukar, organizatorica nedavnog javnog čitanja Vidrićeve poezije na Cvjetnom trgu, objavit će u Zarezu tekst koji svojim potpisom možete i sami podržati.

Tekst u cijelosti donosi h-alter.

Ako želite potpisati, pošaljite potvrdu na mail adresu ursa_tocka_raukar_at_zg_tocka_htnet_tocka_hr, do utorka u 9 sati.

Cilj je inicijative da se potpisuju građani pojedinci, bez stranaka, bez grupacija, čovjek po čovjek, sa nekim imenom u ovom gradu, iz raznih zanimanja.

Potvrda potpisa je mail na adresu s imenom i zanimanjem, eventualno titulom.

Rijeka kakvu nisam nikad vidio

Rijeka. Važan grad na mojoj karti. Ali, kao nepopravljivi žabar, nisam je nikad vidio s mora. Samo s Krka, iz daljine.

(Snimio 14. kolovoza 2005. SF buckaroo --- koji na flickru ima jos odlicnih kompozicija, provjerite!)

Jimmy Wales i nove Wikipedije

Baš pošto sam završio Nogu filologa o Wikipediji, stigla je vijest da je Jimmy Wales, pokretač cijele stvari, dao intervju New Scientistu. A tamo:

"A što Vam najteže pada radeći s Wikipedijom?"

"(...) Najteže je, mislim, kad kreće novi jezik, i zajednica se tog jezika suoči s prvim ozbiljnim problemom, kada moraju nekome zabraniti pristup. Zbilja je teško kad imate nekoga popularnog u zajednici, nekog tko dobro piše ili uređuje, ali stvara probleme jer je nasrtljiv, nepristojan ili neuviđavan pri raspravama u vezi s člancima. Zajednica mora odlučiti hoće li dozvoliti toj osobi da nastavi. Neobično je kako do istog procesa dolazi opet i opet, u svakoj jezičnoj zajednici. Wikipedijina arapska zajednica, u brzom rastu, upravo prolazi kroz takvu fazu. Ti su trenuci najteži."

Čovjek govori istinu. Lijepo je vidjeti da "veliki" znaju kako to ide kod "malih".


(Hvala na vijesti, stoa.org.)

Pravilo 1%

Iskustvo otkriva: postoji li na Mreži skupina od 100 ljudi, jedan će stvarati sadržaj, 10 će na nj reagirati (komentarima ili poboljšanjima), a ostalih 89 samo će gledati.

Tako pokazuju statistike za YouTube (postoje 18 mjeseci, u tom su se razdoblju popeli s nule do 60% gledanosti na Mreži): 100 milijuna skidanja prema 65.000 postavljanja sadržaja dnevno; 20 milijuna različitih korisnika mjesečno.

Ili Wikipedija (o kojoj će biti sljedeća Noga filologa): 50% uređivanja članaka izvodi 0,7% korisnika; više od 70% ukupnih članaka napisalo je 1,8% ukupnih korisnika (izvor:
Church of the Customer blog).

(Prepjevano iz članka Charlesa Arthura, Guardian Unlimited, 20. srpnja 2006.)



Vrlo poučno za hrvatske patuljaste razmjere.

(Patuljek s flickra: tynka)

Mrtav u katedrali

"Jezik treba prikazati kao nešto živo. I, da biste naučili latinski, ne morate biti posebno nadareni. U Rimu su latinski govorili prostitutke, prosjaci i makroi, pa valjda i mi imamo neke šanse."

Fra Reginald Foster (68), karmelićanin, službeni papski latinist, 27. siječnja 2007. na Telegraph.co.uk