Prikazani su postovi s oznakom Wikipedija. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Wikipedija. Prikaži sve postove

9.11.09

Nahum i kreativno prevođenje

Tekst biblijske knjige proroka Nahuma u Bibliji glasi ovako (Nah 3:16 i d):


Namnoži se kao kukci, namnoži se kao skakavci; 16[16a] umnoži svoje trgovce da ih bude više nego zvijezda na nebu, 17[17a] tvoje posade neka bude kao skakavaca, a tvojih pisara kao kobilica. Borave po zidovima kad je hladan dan. Sunce grane: [16b] kukci razvijaju krilašca i lete, [17b] i odlaze tko zna kamo.

Izvor: katolici.org

Tekst je sam po sebi zanimljiv, no još je zanimljiviji na "Wikizvoru" (hrvatskoj verziji Wikisourcea), u verziji IP adrese 213.49.151.184:

Sve će pučanstvo nestati
Vrvi kao zrikavac,
vrvi kao skakavac.
16 Ti si umnožio svoje trgovačke
putnike
više no zvijezde na nebu,
- skakavci koji polijeću! -
17 tvoji nadglednici, kao
skakavci,
tvoji narednici novačitelji,
kao jata!
Oni se postavljaju u živice
za hladnog vremena;
sunce grane i sve poleti
prema ne znam kojem mjestu®
Gdje su oni?

Teško mi je reći što je bolje: "ti si umnožio svoje trgovačke putnike" ili "mjestu®". Vrijedi pogledati i dekoraciju na stranici Wikizvora!

31.5.08

Lanena knjiga


Gods float in the azure air
bright gods and Tuscan

(Ezra Pound, Cantos


Lanena knjiga je ona s egipatske mumije u zagrebačkom Arheološkom muzeju (o knjizi postoji i pristojan članak na hrvatskoj Wikipediji).

O liber linteus odlani možemo čitati studiju koja teži definitivnome: L.B. van der Meer, Liber Linteus Zagrabiensis. The Linen Book of Zagreb. A Comment on the Longest Etruscan Text. Monographs on Antiquity, 4. Leuven: Peeters, 2007. Pp. x, 210; color and b/w figs. 28, color pls. 12. ISBN 978-90-429-2024-8. €72.00.

Etruscans

Recenzija se pojavila nedavno u slobodno dostupnom internetskom znanstvenom časopisu Bryn Mawr Classical Review, napisala ju je Jean MacIntosh Turfa (University of Pennsylvania Museum).

Iz zaključka te recenzije:

Van der Meer's interpretations sometimes follow alternative or minority versions (he scrupulously cites all versions), but even if we disagree with individual readings, we now have the framework on which to hang our own, and all subsequent, translations of this text. Much will change, as more inscriptions are discovered, but without this compilation, the Zagreb document would be virtually inaccessible except to a handful of Etruscan linguists, since the amount of analytical scholarship already published is so great, and so difficult to judge. This volume puts the Zagreb liber linteus on the bookshelf with the other major Etruscan inscriptions, making this linguistically and archaeologically unparalleled resource accessible as never before.

Van der Meerove interpretacije katkad slijede alternativna ili manjinska čitanja (on savjesno citira sva), ali čak i ako se s pojedinim čitanjem ne složimo, dobili smo okvir unutar kojeg možemo graditi vlastite prijevode ovoga teksta, i sve kasnije. Mnogo će se toga promijeniti kako budu otkrivani daljnji natpisi, ali bez ove kompilacije zagrebački bi dokument bio praktički nepristupačan (osim nekolicini lingvista etruščanskoga), budući da je količina već objavljenih analitičkih znanstvenih radova golema i teško ju je vrednovati. Ova knjiga zagrebački liber linteus stavlja na policu kraj ostalih većih etruščanskih natpisa, čineći ovaj lingvistički i arheološki resurs bez premca dostupnim kako nikad nije bio.


Uz recenziju ima i domaća crtica. Saznao sam za knjigu od kolege s faksa koji prati BMCR redovnije od mene. Javio sam vijest dalje, kao pravi partizanski kurir. Povratna informacija kaže da je knjiga Van der Meera "stigla" i do Arheološkog muzeja, gdje je netko "dobio zadatak" da napiše prikaz.

Meni se osobno ovo čini odličnim trenutkom da se oko liber linteus digne nešto prašine (Zgodno se poklopilo što je Pallotinova knjiga o Etruščanima netom prevedena na hrvatski: Massimo Pallotino, Etruščani : Etruskologija, Svitava, Zagreb 2008.). OK, Apoksiomen je fantastičan, ali imamo mi još toga. Napravi se prezentacija knjige (WorldCat, dapače, otkriva da postoji i zagrebačko izdanje!), pozove se autor u goste (možda je već i bio, pa ja ne znam?), digitalizira se LL i stavi na internet pod Creative Commons licencom --- po modelu Multitekstualnog Homera, a u okviru Hrvatske kulturne baštine --- s prijevodima na nekoliko svjetskih jezika... Sponzorira se neki konceptualni umjetnik da napravi nešto na LL/etruščansku temu...

Kako ono kaže Calderon, što je ono život?


Those Darned Etruscans: slika TheNinth.

2.4.07

Wikipedija o klasičnoj filologiji

Hrvatska Wikipedija (prema kojoj osjećam oduševljenje i gnušanje istovremeno — slika Hrvatske u malom, svaki put ustanovim) ima odličan članak o klasičnoj filologiji, nažalost anonimnog autora. Bravo!


Facultad de Filología: dustpuppy!

4.2.07

Jimmy Wales i nove Wikipedije

Baš pošto sam završio Nogu filologa o Wikipediji, stigla je vijest da je Jimmy Wales, pokretač cijele stvari, dao intervju New Scientistu. A tamo:


"A što Vam najteže pada radeći s Wikipedijom?"

"(...) Najteže je, mislim, kad kreće novi jezik, i zajednica se tog jezika suoči s prvim ozbiljnim problemom, kada moraju nekome zabraniti pristup. Zbilja je teško kad imate nekoga popularnog u zajednici, nekog tko dobro piše ili uređuje, ali stvara probleme jer je nasrtljiv, nepristojan ili neuviđavan pri raspravama u vezi s člancima. Zajednica mora odlučiti hoće li dozvoliti toj osobi da nastavi. Neobično je kako do istog procesa dolazi opet i opet, u svakoj jezičnoj zajednici. Wikipedijina arapska zajednica, u brzom rastu, upravo prolazi kroz takvu fazu. Ti su trenuci najteži."


Čovjek govori istinu. Lijepo je vidjeti da "veliki" znaju kako to ide kod "malih".


(Hvala na vijesti, stoa.org.)