31.5.08

Lanena knjiga


Gods float in the azure air
bright gods and Tuscan

(Ezra Pound, Cantos


Lanena knjiga je ona s egipatske mumije u zagrebačkom Arheološkom muzeju (o knjizi postoji i pristojan članak na hrvatskoj Wikipediji).

O liber linteus odlani možemo čitati studiju koja teži definitivnome: L.B. van der Meer, Liber Linteus Zagrabiensis. The Linen Book of Zagreb. A Comment on the Longest Etruscan Text. Monographs on Antiquity, 4. Leuven: Peeters, 2007. Pp. x, 210; color and b/w figs. 28, color pls. 12. ISBN 978-90-429-2024-8. €72.00.

Etruscans

Recenzija se pojavila nedavno u slobodno dostupnom internetskom znanstvenom časopisu Bryn Mawr Classical Review, napisala ju je Jean MacIntosh Turfa (University of Pennsylvania Museum).

Iz zaključka te recenzije:

Van der Meer's interpretations sometimes follow alternative or minority versions (he scrupulously cites all versions), but even if we disagree with individual readings, we now have the framework on which to hang our own, and all subsequent, translations of this text. Much will change, as more inscriptions are discovered, but without this compilation, the Zagreb document would be virtually inaccessible except to a handful of Etruscan linguists, since the amount of analytical scholarship already published is so great, and so difficult to judge. This volume puts the Zagreb liber linteus on the bookshelf with the other major Etruscan inscriptions, making this linguistically and archaeologically unparalleled resource accessible as never before.

Van der Meerove interpretacije katkad slijede alternativna ili manjinska čitanja (on savjesno citira sva), ali čak i ako se s pojedinim čitanjem ne složimo, dobili smo okvir unutar kojeg možemo graditi vlastite prijevode ovoga teksta, i sve kasnije. Mnogo će se toga promijeniti kako budu otkrivani daljnji natpisi, ali bez ove kompilacije zagrebački bi dokument bio praktički nepristupačan (osim nekolicini lingvista etruščanskoga), budući da je količina već objavljenih analitičkih znanstvenih radova golema i teško ju je vrednovati. Ova knjiga zagrebački liber linteus stavlja na policu kraj ostalih većih etruščanskih natpisa, čineći ovaj lingvistički i arheološki resurs bez premca dostupnim kako nikad nije bio.


Uz recenziju ima i domaća crtica. Saznao sam za knjigu od kolege s faksa koji prati BMCR redovnije od mene. Javio sam vijest dalje, kao pravi partizanski kurir. Povratna informacija kaže da je knjiga Van der Meera "stigla" i do Arheološkog muzeja, gdje je netko "dobio zadatak" da napiše prikaz.

Meni se osobno ovo čini odličnim trenutkom da se oko liber linteus digne nešto prašine (Zgodno se poklopilo što je Pallotinova knjiga o Etruščanima netom prevedena na hrvatski: Massimo Pallotino, Etruščani : Etruskologija, Svitava, Zagreb 2008.). OK, Apoksiomen je fantastičan, ali imamo mi još toga. Napravi se prezentacija knjige (WorldCat, dapače, otkriva da postoji i zagrebačko izdanje!), pozove se autor u goste (možda je već i bio, pa ja ne znam?), digitalizira se LL i stavi na internet pod Creative Commons licencom --- po modelu Multitekstualnog Homera, a u okviru Hrvatske kulturne baštine --- s prijevodima na nekoliko svjetskih jezika... Sponzorira se neki konceptualni umjetnik da napravi nešto na LL/etruščansku temu...

Kako ono kaže Calderon, što je ono život?


Those Darned Etruscans: slika TheNinth.

2 komentara:

Anonimno kaže...

Let's make an Etruscan community on the internet. If you can be Klingon, why not Etruscan? Also, maybe it could attract consumers - let's say - Etruscan Coke, perhaps?
I remember old emperor Claudius dablling with Etruscan in some episode of "I Clavdivs". He also mentioned some guy who claimed to be a resurrected God in Judaea, or something. He turned out to be quite a hit. Why not etruscan then? Hell, maybe Croatians are really Etruscans that migrated from Italy in search of better clothes and shoes, later they founded a city called Etruscium, today it's called Trieste or Tržić in Slovene, I beleive!

Anonimno kaže...

U ono vrijeme dok je Maximus Pallotinus još bio živ, a život to što je rekao Calderon, Perusia je kao xocolātl centar okupljala mnoge pobornike xocolātla i Etruščana, čuvare svirala, Potlach ribare imena Pescatori di perle, i kojekavih šarenih i pernatih pilgrima, govornika i lopova, nekih smucalica i nekih academics...........al' to nema veze sa Zagrebačkom mumijom, i teško je Calderonu toliko izdržati.