Predsjednički izbori 2009.

"Ti si krao, ali si i nama dao" krilatica je stara, po svemu sudeći, više od dvije tisuće godina.

Inveteravit enim iam opinio perniciosa rei publicae vobisque periculosa, quae non modo apud nos sed apud exteras nationes omnium sermone percrebruit, his iudiciis quae nunc sunt pecuniosum hominem, quamvis sit nocens, neminem posse damnari.
(...)
qui ita dictitat, iis esse metuendum qui quod ipsis solis satis esset surripuissent,
se tantum eripuisse ut id multis satis esse possit.

Već se ukorijenilo mišljenje za državu štetno, a za vas opasno, prepričavano u razgovorima ne samo među nama nego i među strancima, da se uz ovakve sudove kakve sad imamo ne može osuditi nijednog bogatog čovjeka, ma kako kriv bio.
(...)
a on se ovako bahati: treba se bojati onih koji su ukrali koliko je dovoljno njima samima, a on je krao toliko da može dostajati mnogima.

Ovo je s početka Ciceronova prvog govora protiv Vera, održanog 70. p. n. e. Ver je, kao rimski upravitelj Sicilije, bio optužen za korupciju i zloupotrebu dužnosti. Ver je otišao u dobrovoljno progonstvo — time prihvaćajući krivnju — a Ciceron je postao opće poznata javna ličnost. I, sukladno rimskom običaju, dobio je Verovo mjesto u senatu.