Cvjetno

Cvjetno naselje za mene je najljepši dio Zagreba. Najviše bih volio tamo stanovati.

Ima izložba (veli H-Alter), s uvodom od kojeg svrbe prsti:

Cvjetno naselje Vlade Antolića - naselje za budućnost?, izložba, do 11.11.

Otvaranje: 24.10.2006., 19,00 sati, Galerija Modulor, Centar za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1
Izložba Leile Mehulić

Godine 1939, u ozračju ratne slutnje, na prostoru Stare gradske vrtlarije i u blizini još neukroćene rijeke, započeta je izgradnja novog naselja za gradske činovnike. Iako je Cvjetno naselje po svojim obilježjima bilo ravnopravno najglasovitijim modernističkim naseljima onodobne Europe, mnogi su se čudili onima koji su napuštali donjogradske stanove i zaposjedali bugarske povrtnjake, 'kraj Turopolja, tam di je vrag rekao laku noć.

(Hvala Katajamasaki)

PET borba protiv siromaštva

Jučerašnji Novi list (18. 10.) javlja o mudrom i prigodnom državnom potezu, promjeni pravila vezanih uz otkup ambalaže.

Svatko tko živi u Hrvatskoj zna tko se bavi skupljanjem alu-limenki i plastičnih flaša; znamo i kakvu socijalnu ulogu igra --- silom prilika --- ova ekološka mjera. Znamo i za nevjerojatnu posljedicu: zahvaljujući otkupu ambalaže, Hrvatska je (gotovo preko noći) postala, što se stakla, limenki i PET flaša tiče, čista poput kakve skandinavske zemlje. To ti je motivacija.

Sada je, međutim, Fond za zbrinjavanje ambalažnog otpada promijenio pravila igre.

"Od petka se maksimum ambalažnih jedinica za otkup od građana svuda ograničava na 80", bez obzira na skladišni prostor itd. "Glasnogovornica Fonda... objašnjava da se na ovaj način željelo spriječiti da pojedinci od prikupljanja ambalažnog otpada rade 'biznis' i odjednom dovoze na otkupna mjesta stotine pa i tisuće PET i staklenih boca ili aluminijskih limenki."

Osim toga, trgovci su od nadležnog državnog fonda dobili izričitu uputu da "ne smiju preuzeti ambalažu od onih građana za koje utvrde da [ambalažu] nisu kupili."

Osim usklađivanjem s EU normama, kaucije za jednokratnu ambalažu hrvatska je država opravdavala i ekološkim interesom. Taj se ekološki interes, nažalost, lijepo spojio sa siromaštvom građana iste te države. Sada država uvodi mjeru kojom će naškoditi svome ekološkom interesu, i ekonomskom interesu svojih najsiromašnijih građana. Jer oni iz toga rade "biznis". Ako ste kad vidjeli na cesti čovjeka natovarenog vrećicama punim plastičnih flaša, znate tko su tajkuni toga biznisa.

Sretan vam dan borbe protiv siromaštva!

(U Novom listu vijest je, posve umjesno, objavljena uz prigodne tekstove o dotičnom danu: "Dvije trećine građana Hrvatske smatra se siromašnima", "Nama je svaki dan --- dan borbe protiv siromaštva".)