Dada i pingvini

Jesam li rekao da je na Dadinom kompjuteru Linux Mint? Tako je zgodan (isprobali smo razne distribucije, ova je najbolje odgovarala kompjuteru i korisnici) da joj malo i zavidim (kod mene trenutačno: Ubuntu + LXDE).

Izgubljeni u prijevodu

Kako Ubuntu može zbuniti korisnika.



Radi se prvenstveno o specifičnoj vrsti "lažnih prijatelja": iz engleske riječi "keyring" ili "keychain" vidljivo je da se radi o zbirci ključeva, tj. lozinki. To je "simpa" metafora i igra riječima, slična "mišu". No riječ "privjesak" ne funkcionira kao "simpa metafora" jer ne može ući u semantičko polje "ključeva, lozinki, otključavanja". Hrvati na privjesku jednostavno ne vide ključeve, ma koliko ih tamo nosili.

"Predodređeni" nimalo ne pomaže: to je riječ vezana uz filozofiju, ne uz bežičnu mrežu (povodom koje mi se ukazao "predodređeni privjesak"). Zbunjuje i nedosljednost sinonima: hiperkroatizam "predodređeni" uz (istini za volju, u ovom kontekstu jednako nejasno) "predefinirani". "Odabrani" bi možda bilo na mjestu — neki program ili skript odabrali su nešto, valjda.

Namjere su hvalevrijedne — ovo je preveo netko žrtvujući svoje slobodno vrijeme, radeći besplatno za dobrobit svih nas — ali rezultat je nejasan i zbunjujuć.

Koja bi poruka meni trebala na ovome mjestu? "Jedan program traži da upišete lozinku." Onda bi mi još trebalo nekako sugerirati koju od mogućih lozinki da upišem: možda "lozinku kojom se prijavljujete na računalo" ili "lozinku kojom se omogućuju sudo naredbe"?

Pitanje se možda ne tiče samo prevođenja, nego općenito Ubuntuove filozofije: ako treba biti pristupačan običnom korisniku, kako to postići?

sed (scholae?)

sed (kratica za "stream editor") jedan je od Unixovih i Linuxovih pomoćnih programa za mijenjanje teksta, razvijen tijekom 1973–1974. Može ga se koristiti na dva načina: putem komandnog retka, ili putem skripta.

S druge strane, mrežni digitalni katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu daje krajnje šlampaste rezultate pretraživanja. Kad se dizajniralo i implementiralo taj katalog očito ni u primisli nije bilo da bi ikoji "korisnik" poželio nađeni zapis preuzeti u vlastitu bibliografiju putem ikakvog drugog interfejsa osim olovke i tekice — BibSonomy, Connotea, CiteULike za NSK Zagreb su posve nepoznate (ergo nepotrebne) pojave.

Za mene, međutim, nisu.

Zato sam napravio jednu polumjeru: sed skript koji zapis iz digitalnog kataloga NSK Zg (nalijepljen u običan tekstualni dokument) prevodi u nešto nalik na BibTeX računalni bibliografski format.

Naredba u komandnom retku jest:

sed -f nsk.script nsk.txt

(nsk.script je ime skripta, a nsk.txt ime datoteke u koju lijepim zapise iz kataloga).

Tako dobiven polu-BibTeX zapis onda je moguće nalijepiti u "post publication" prozorčić na BibSonomy, i uz relativno malo dodatnog preoblikovanja prilično brzo dobiti valjanu BibTeX bibliografsku jedinicu.

Evo skripta kakav je sada:

# preoblikuje NSK kataložni zapis u nešto blisko BibTeX formatu.
s/Autor:\t\(.*\)/@book{\1,\nauthor = {\1},/
s/Naslov:\t\(.*\)/title = {\1},/
s/Izdanje:\t\(.*\)/edition = {\1},/
s/Predmetnice:\t\(.*\)/keywords = {\1},/
s/UDK:\|ISBN:\t\(.*\)/note1 = {\1},/
s/Impresum:\t\(.*\) : \(.*\), \([0-9]*\.\)/publisher = {\2},\naddress = {\1},\nyear = {\3},/
s/Materijalni opis:\t\(.*\) ; \(.*\)/pages = {\1},\nnote2 = {\2},/
/^\t*$/d
s/Lokacija:\t\(.*\)/note3 = {\1},/
s/Signatura:\t\(.*\)/note4 = {signatura \1},\n}/

Usputna bilješka: hrvatska Wikipedija trenutačno nema članke o BibTeXu i sedu.

Printer, printer, rajo!

Tehnička bilješka.

Firma nabavila printere: HP Laserjet P1005. Ispostavlja se da taj model baš nije prijatelj Ubuntu Gutsyju (koji je na kompjuteru kojeg bih htio povezati s printerom): na unaprijed zadane postavke, alias default, ne računajte.

Kao i sve u vezi s Linuxom, internet pomaže (mreža vrti gdje burgija neće): ljudi su taj problem već imali i ljubazno ga riješili. OK, tamo je skript, terminal radi itd.

Daljnji problem. Kako Linux podržava ekscentrike, kompjuter kojeg treba povezati nema Gnome nego XFCE kao "radni okoliš" (alias desktop environment; mislite li da XFCE ima stranicu na hrvatskoj Wikipediji, varate se — ovo je note to self, dakako). XFCE, koji mi inače paše, ima "prilično loš" sustav za konfiguraciju printera; u mom slučaju to znači da se postavke za HP Laserjet P1005 ne mogu učitati (mada su prepoznate).

Ništa, pokrenemo onda gnome-cups-manager, Gnomeov sustav za upravljanje printerima i njihovo podešavanje.

I stvar radi.

Dakle, na ovom satu smo naučili:

1. HP Laserjet P1005 ne radi po unaprijed zadanim postavkama na Ubuntu Gutsyju.
2. Postoji za to skript.
3. XFCE ne može učitati postavke tog skripta.
4. gnome-cups-manager može.

Vrijeme? Oko 15 minuta...

Postskript uz kolumnu

Filolog u ribi, zvala se prošlotjedna kolumna. Riba je bila Venecija. Stavili su lijepu ilustraciju uz tekst.

Posve neočekivano, odjek završne ideje iz tog teksta našao sam u jednome članku o Linuxu i sličnim čudesima:

Endlessly frustrated by its difficulties and brutalities, try as I may I find it difficult to imagine living elsewhere. What keeps me in New York is neither the high culture of museums and concert halls nor the unrivaled opportunities for working, eating, and spending that New Yorkers revel in. Rather it is a sensibility that is distinctly working-class — generous; open-minded but skeptical; idealistic but deflating of pretension; bursting with energy and a commitment to doing.


That sensibility is also generative. Note that Joshua Freeman locates his city's generativity neither in physical plant nor within cliché'd architectural and cultural frames, but at the base level of a culture: the working people who get stuff done. Sound familiar? Welcome to the new software business.

It is wrong to assume, as we have been doing throughout history, that those primarily responsible for the foundations of civilization are its leading figures and institutions. While those leaders are certainly involved, full respect must be given to the invention, as well as the hard work, done by the uncredited many.

Doc Searls, "Understanding Infrastructure", Linux Journal, April 19th, 2008.