Note to self
Vježba koju je Peter G. Jeffery podijelio s nama na MEDTEXTL (Medieval textology) listi:
Na seminaru "sastava" (composition), kao medijevalist, zadao je studentima da napišu varijante rečenica koristeći se rječnikom različitih razdoblja / jezičnih stadija. U engleskom, ovako:
Germanski: Hey kids! Let's write English!
Romanski: Hello apprentices! Aim to pen Britannic!
Latinski / grčki: Salutations, tyros! Inscribe Anglophone dialect!
Razmislite kako bi to izgledalo na hrvatskom, koje bismo elemente / faze uvodili. I zašto je ta vježba anglofonim studentima izvediva, a nama... teško.
Skini si Ubuntu
Broj komentara: 8:
Jerbo jazika do jucera nijesmo imali?
Ne, nego zato sto nas jezik nije razvrstan na povijesne slojeve (taj opusteni odnos kod nas je zamijenjen institucijom "tudjica"), a ako i jest --- to se ne moze naci u nekom rjecniku, pogotovo nekom toliko prirucnom da mozes traziti od studenta da ga ima i koristi, jos manje u nekom elektronski pretrazivom...
Kako, zovemo ih "tudjice" umjesto arhaizmi? Svasta...
Ne, strucno govoreci tudjice i arhaizmi nisu isto, ali upravo tu i jest poanta. Tudjice su rijeci koje su u nas sretan homogeni organizam prodrle izvana, tj. iz neprijateljskog stranog jezika, i nasa je duznost eliminirati ih. Arhaizmi, s druge strane, mogu biti najnaskije rijeci, ali ih rijetko koristimo --- nesto kao slijepo crijevo, ili neki specijalizirani dio naseg tijela koji nam vise ne treba (recimo, filolozima bicepsi i tricepsi).
sto sve mora biti ko engleski? taj se jezik tako razvijao, a nas drugacije. sta se moze. ni u njemackom takve vjezbice nisu izvodive, ni u francuskom, sta su onda ti jezici manje "opusteni"? ZSJ.
To ti je, moj ZSJ, ko u vrticu: kad vidis kod nekoga drugog zanimljivu igracku, odma bi se i ti s njom poigro (a onda the Tata veli "Ne moze")
"Opusten" je, naime, jezik koji priznaje da je heterogen, sastavljen od inojezicnih komponenata. Tu se Francuzi bas ne mogu pohvalit, cini mi se da se njihova sluzbena jezicna politika osjeca "ugrozeno" bas kao i njezina parnjakinja u HR. Za Nijemce ne znam, ali oni barem rjecnicima ne oskudijevaju (sjeti se: dijakronijsko tumacenje leksika nije dio hrvatskog opceg znanja).
ma da, sluzbeno se chez nous ne priznaje da je jezik heterogen, a u biti - na ulici, sa prijateljem u kaficu - se vidi iz avijona tojest zrakoplova da jeste. tako sam ja 1995 u Zagrebu zino kad sam skonto da ne govore svi - ma kak'i svi, da niko ne govori - ko oni ukoceni hatevejski spikeri. engleska vesela heterogenost cesto spotice obicne ljude jer se ne ocituje tako jasno na ulici kao u udzbeniku ili profesorovom predavanju. mnogi od Amerikanaca uce onaj treci nivo (salutations i tyro) tek u srednjoj i to na silu, samo ne bi li dobili dobar rezultat na SAT-u. ZSJ.
Objavi komentar