Mala škola znanstvenog pisanja (u Hrvata)

Koja vam se od navedenih verzija čini boljom (idu odjeljak po odjeljak):

Miroslav Krleža (1893 Zagreb- 1981 Zagreb) hrvatski književnik i enciklopedist.

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. VII. 1893 --- Zagreb, 29. XII. 1981), hrvatski književnik i enciklopedist.

Životopis [sljedećeg odjeljka nema u ovoj verziji]

Život --- Školovao se u Zagrebu (1899--1908), vojnoj Kadetskoj školi u mađarskom Pečuhu (1908--11), te na Vojnoj akademiji Ludoviceum u Budimpešti (1911--13). Zbog nediscipline isključen iz akademije. Književni rad počinje 1914. Tijekom rata kraće vrijeme nalazi se na ratištu u Galiciji. Oslobođen vojne službe zbog bolesti, vraća se u Zagreb, radi kao novinar i književnik. Nakon I. svjetskog rata pokreće radikalno lijevi časopis "Plamen". Piše drame, no prvi njegov komad za Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu ("Galicija, 1920), biva zabranjen sat prije premijere zbog proglašenja Obznane. Za "Golgotu", praizvedenu u HNK Zagreb 1922, dobiva prvu od ukupno pet Demetrovih nagrada. Od 1923. do 1927. izdaje časopis "Književna republika". Od veljače do lipnja 1925. boravi u SSSR-u. Kasnije izdaje časopise "Danas" i "Pečat". Drugi svjetski rat provodi u Zagrebu, pod nadzorom ustaške vlasti. Poslije rata postaje pravi član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU). Godine 1950. organizira izložbu jugoslavenske srednovjekovne umjetnosti u Parizu; iste godine u Zagrebu postaje osnivač i prvi direktor Leksikografskog zavoda.


Miroslav Krleža je ostavio najveći volumen u hrvatskoj književnosti do danas. U 88 godina života i 66 godina književne produktivnosti napisao je pedesetak omašnih svezaka pjesama, novela, romana, drama, eseja, političke publicistike, polemika, putopisa, dnevnika, memoara, enciklopedijskih natuknica: u njegovu djelu možemo naći sve oblike književnog izražavanja.

Djelo --- Miroslav Krleža je jedan od najutjecajnijih pisaca hrvatske književnosti od kraja I. svjetskog rata do, otprilike, konca osamdesetih. Tome je pridonijelo i njegovo pozamašno djelo; za 88 godina života i 66 godina književne produktivnosti napisao je pedesetak omašnih svezaka, okušao se u gotovo svim oblicima književnog izražavanja: u poeziji, noveli i romanu, drami, eseju i publicistici, polemikama, dnevnicima i memoarima, pa i enciklopedijskim natuknicama.

Rat je bezuvjetno jedna od prvih i najopsesivnijih Krležinih tema, kojom se intenzivno bavi i u pjesmama i u prozi i u dramama.

Jedna od prvih i najopsesivnijih Krležinih tema jest rat --- i to Prvi svjetski rat.

Njegovu "ratnu liriku" ("Pjesme" I i II, 1918; "Pjesme" III, 1919) često prožimlju motivi Golgote i Velikog Petka, ali iz njih, kadikad i prenaglašeno, progovara zagovornik lenjinističke ideologije, koji bučnim akordima pronosi jeku ruskog Oktobra 1917.

"Ratnu liriku" ("Pjesme" I i II, 1918; "Pjesme" III, 1919) prožimlju motivi Golgote i Velikog Petka, iz njih progovara zagovornik lenjinističke ideologije, jeka ruske Oktobarske revolucije.

Zbirka novela "Hrvatski bog Mars" (1922; potpuna i konačna varijanta 1933.), zacijelo jedna od najsnažnijih, umjetnički najvrjednijih antiratnih knjiga u europskim književnostima, kao i drama "U logoru" (u prvobitnoj varijanti, pod naslovom Galicija zabranjena na sam dan zakazane praizvedbe, 30. prosinca 1920.), skupile su u svojim likovima svu tragiku i sve rane hrvatskih ljudi, koji već stoljećima ratuju i krvare, uvijek za tuđu korist, "kao veleizdajnici svoje vlastite narodnosti".

Ciklus I. svjetskog rata produžuju zbirka novela "Hrvatski bog Mars" (1922; potpuna i konačna varijanta 1933.) i drama "U logoru" (u prvobitnoj varijanti, pod naslovom "Galicija", zabranjena na sam dan praizvedbe, 30. prosinca 1920.); okosnica je ovih djela fatalistička tragika hrvatskih ljudi, prikazanih kako stoljećima ratuju i krvare za tuđu korist, "kao veleizdajnici svoje vlastite narodnosti".


Sad pogledajte koja verzija predstavlja stupanj znanstvene spoznaje za hrvatsku verziju otvorene enciklopedije... i na kakvu je kritiku naišla ona druga verzija, 18. veljače. Evo i cijele usporedbe na Wikipediji.